Ako bude onako kako je Elon Musk zamislio, promatranje zvijezda bi uskoro moglo postati nemoguće.
Starlink, jedna od Muskovih tvrtki, omogućuje pristup brzom internetu diljem svijeta, pa i na lokacijama do kojih tradicionalne telekomunikacijske tvrtke ne mogu dospjeti.
Tvrtka je lansirala flotu satelita koji kruže oko planeta Zemlje toliko gusto i uočljivo da ih često nazivaju umjetnim megasazviježđem. Nisu svi sretni zbog toga.
Iz Europske južne opservatorije (ESO), međuvladine agencije koja upravlja nekima od najmoćnijih teleskopa na svijetu, upozorili su da bi dalje zakrčenje noćnog neba moglo imati katastrofalne posljedice za proučavanje svemira sa Zemlje.
To se upozorenje odnosi i na Muskovu namjeru da uspostavi mrežu od milijun satelita koji bi bili orbitalni podatkovni centri, napajani beskrajnim snopovima solarne energije.
“Uspjeli smo izaći na kraj s tim do sada, ali situacija postaje sve gora”, izjavio je Olivier Hainaut iz Direkcije za operacije ESO-a.
Za svakoga tko promatra svemir sa Zemlje, sateliti nepredvidivo raspršuju svjetlost i ometaju snimanja.
U novom izvješću ESO-a navedeno da je broj satelita koji kruže oko planeta naglo povećan otkako je Musk počeo lansirati satelite u nisku orbitu 2019. godine. Prošlog mjeseca u orbiti je bilo 10.400 Starlinkovih satelita. Prije 2022. godine u čitavoj ljudskoj povijesti bilo je lansirano ukupno 14.450 satelita.
ESO predlaže limit od 100.000 jedva vidljivih satelita, nevidljivih golim okom, čime bi se mogla smanjiti šteta od prisutnosti brojnih sjajnih objekata u niskoj orbiti Zemlje.
Kako bi odredili ovu granicu, istraživači su pokrenuli simulacije, predviđajući kako bi očekivani priljev Starlinkovih satelita mogao poremetiti rad najmoćnijih svemirskih teleskopa diljem svijeta, a rezultati te simulacije nisu bili nimalo ugodni.
Vodećem europskom “Vrlo velikom teleskopu (VLT)”, smještenom u opservatoriju Paranal u Čileu, vidno polje bi moglo biti smanjeno za 28 posto, čak i ako sateliti ostanu dovoljno tamni da budu nevidljivi golim okom.
Ako sateliti zasvijetle malo jače, stvorili bi probleme i drugim teleskopima, poput teleskopa sa širokim vidnim poljem u opservatoriju Vera C. Rubin u Čileu, zbog čega bi većina njegovih snimaka mogla postati neupotrebljiva tijekom nekoliko sati svake noći.
“Sateliti koje obasjava Sunce mnogo su svjetliji od udaljenih galaksija. Kada satelit presiječe ono što promatramo, on ostavlja sjajnu prugu na našoj snimci, potpuno uništavajući sve ono što se nalazi iza nje”, obrazložio je Hainaut.
Sofisticirani teleskopi, poput VLT-a, rezultat su ulaganja stotina milijuna dolara te dugogodišnjeg znanstvenog istraživanja i planiranja. Pitanje svjetlosnog onečišćenja, koje može zaslijepiti tako skupu i osjetljivu opremu, čini situaciju još frustrirajućom.
Ova je oprema zasnovana na iznimno preciznoj tehnologiji ugrađenoj na nekima od najviših i najsušnijih mjesta na planetu, što astronomima omogućuje proučavanje udaljenih svemirskih fenomena i razotkrivanje misterija univerzuma, piše portal Fast Company.
Scena.ba
