Nekada je za zamjenu ulja bilo dovoljno nekoliko osnovnih alata, novo ulje i filtar. Danas u pojedinim automobilima ni tako jednostavan posao ne završava bez računala, posebnog softvera i pristupa sustavima proizvođača. A taj pristup može stajati toliko da se samo zbog njega račun za rutinski servis poveća za desetke dolara. Poznati američki mehaničar upozorio je na problem koji postaje sve ozbiljniji, a brojke pokazuju koliko se održavanje automobila promijenilo.
Popravci automobila u Sjedinjenim Američkim Državama od siječnja 2019. do kolovoza 2026. poskupjeli su za čak 60 posto. U istom razdoblju opća inflacija iznosila je približno 32 posto, što znači da su troškovi popravaka rasli gotovo dvostruko brže od ukupnih potrošačkih cijena.
Podaci su to američke središnje banke, odnosno njezine podružnice u St. Louisu, koje prenosi Carscoops. No iza tih brojki krije se problem koji se ne odnosi samo na cijene rezervnih dijelova ili rad mehaničara. Sve važniju ulogu imaju računala, softverske licence i tehnologija bez koje je popravak modernog automobila sve teže zamisliti.
Mehaničar upozorio: ‘Svake godine sve je skuplje’
Američki CNBC razgovarao je s Ralphom Czeislerom, automehaničarom iz Brooklyna u New Yorku, koji je objasnio koliko se njegov posao promijenio posljednjih godina.
Nekada je dobar mehaničar većinu problema mogao dijagnosticirati iskustvom, osnovnim alatima i odgovarajućom opremom. Danas je za brojne zahvate potrebno računalo povezano s automobilom, a često i poseban softver proizvođača.
Czeisler kaže da u svojoj radionici mora imati više računala i različite dijagnostičke sustave kako bi mogao servisirati američke, europske i azijske automobile.
‘Imam više računala za američke, azijske i europske automobile i to je vrlo skupo. Svake godine proizvođači uvode promjene, a troškovi samo rastu. Postaje sve teže’, upozorio je mehaničar.
Poseban problem predstavljaju softverske pretplate. Proizvođači automobila pristup određenim dijagnostičkim funkcijama i servisnim postupcima naplaćuju, a trajanje licenci može varirati od nekoliko sati do više godina.
Za male neovisne radionice to znači sve veće troškove poslovanja. Ako žele servisirati različite marke i modele, moraju ulagati u više dijagnostičkih sustava, redovito obnavljati licence i pratiti tehnološke promjene.
Na kraju velik dio tih troškova završava na računima vlasnika automobila.
Čak i zamjena ulja može donijeti dodatni trošak od 75 dolara
Posebno je zanimljiv primjer obične zamjene motornog ulja, jednog od najčešćih i najjednostavnijih zahvata pri održavanju automobila.
Kod pojedinih vozila nakon zamjene ulja potrebno je pristupiti elektroničkom sustavu kako bi se resetirao servisni interval. Problem nastaje kada je za taj postupak potreban softver čiji se pristup posebno naplaćuje.
Prema Carscoopsu, takav pristup u određenim slučajevima može servis koštati do 75 dolara, što je približno 65 eura, ovisno o tečaju. Riječ je o mogućem dodatnom trošku, a ne o naknadi koju svaki vozač mora platiti pri zamjeni ulja.
To ne znači da je sam postupak zamjene ulja postao kompliciraniji. Ulje i filtar i dalje se mijenjaju na uobičajen način, ali digitalni sustavi mogu zahtijevati dodatne korake koji prije nisu postojali.
Važno je pritom naglasiti da mnogi automobili omogućuju resetiranje servisnog intervala bez plaćenog pristupa proizvođačevu softveru. Ipak, ovaj primjer pokazuje kako i naizgled jednostavni zahvati mogu postati skuplji kada se servisiranje veže uz zatvorene digitalne sustave.
Zamjena vjetrobranskog stakla više nije jednostavan posao
Još dramatičniji primjer odnosi se na zamjenu vjetrobranskog stakla.
Na starijim automobilima taj se posao uglavnom svodio na uklanjanje oštećenog stakla, postavljanje novog i provjeru brtvljenja. Kod mnogih modernih vozila situacija je znatno složenija.
Iza vjetrobranskog stakla često se nalazi kamera koja je dio sustava pomoći vozaču, poznatih pod zajedničkim nazivom ADAS. Ti sustavi mogu prepoznavati prometne znakove, nadzirati prometne trake i sudjelovati u automatskom kočenju u nuždi.
Nakon zamjene stakla kod mnogih modela potrebno je ponovno kalibrirati kameru kako bi sustavi pravilno funkcionirali.
Czeisler otkriva da je samo za uređaj za kalibraciju morao izdvojiti 28.000 dolara, dok ga je dodatno računalo stajalo još 12.000 dolara. Ukupno je riječ o ulaganju od 40.000 dolara, odnosno približno 34.000 eura, i to prije nabave posebnih kalibracijskih ploča potrebnih za različite modele automobila.
Takva ulaganja predstavljaju ozbiljan financijski teret, posebno za manje radionice koje ne mogu rasporediti troškove na velik broj servisiranih vozila.
Automobili su sigurniji i napredniji, ali njihovo održavanje ima cijenu
Moderni automobili neusporedivo su složeniji od svojih prethodnika. Opremljeni su brojnim senzorima, kamerama, elektroničkim upravljačkim jedinicama i sustavima koji povećavaju sigurnost, udobnost i učinkovitost.
No ta tehnologija donosi i novu vrstu ovisnosti o proizvođačima.
Neovisni servisi više ne trebaju samo kvalitetan alat i stručne mehaničare. Sve češće moraju kupovati softverske licence, plaćati pristup tehničkim podacima i ulagati u opremu koja je namijenjena pojedinim markama ili sustavima.
U Sjedinjenim Američkim Državama već godinama traje rasprava o pravu na popravak, odnosno mogućnosti da vlasnici automobila i neovisni servisi imaju pristup podacima, alatima i softveru potrebnima za održavanje vozila.
Iako postoje sporazumi kojima se nastoji osigurati pristup servisnim informacijama, oni ne rješavaju u potpunosti pitanje cijene takvog pristupa.
Za vozače je rezultat sve očitiji – čak i kada rezervni dio nije osobito skup, konačan račun može značajno porasti zbog dijagnostike, kalibracije ili pristupa elektroničkim sustavima.
Podaci o rastu cijena odnose se na američko tržište i ne mogu se izravno preslikati na Hrvatsku. Ipak, tehnološki izazovi s kojima se suočavaju američki mehaničari relevantni su i za europske servise, jer se isti sustavi ugrađuju u automobile koji se prodaju diljem svijeta.
I upravo se u tome krije paradoks modernog automobilizma. Automobili nikada nisu bili tehnološki napredniji, ali sve je manje zahvata koje je moguće obaviti bez računala, posebne opreme i odgovarajućeg softverskog pristupa.
Scena.ba
