Bespilotna letjelica ušla je u zračni prostor Bugarske iz smjera Rumunjske i eksplodirala u blizini graničnog prijelaza Kardam, nedaleko od strateški važnog Transbalkanskog plinovoda. Ovaj incident, zajedno s nedavnim uočavanjima dronova iznad njemačkih vojnih baza, dodatno je pojačao strahove od prelijevanja rata iz Ukrajine na teritorij zemalja članica NATO-a. Nakon sjednice Vijeća za sigurnost, bugarski čelnik Rumen Radev potvrdio je da je dron pao i eksplodirao u polju suncokreta, ali da na svu sreću nije bilo žrtava niti oštećenja na infrastrukturi. “Dron je eksplodirao u neposrednoj blizini graničnog prijelaza Kardam s Rumunjskom”, izjavio je Radev. Eksplozija se dogodila u subotu u 8:10 sati po lokalnom vremenu, na svega stotinjak metara od rumunjske granice i oko tisuću metara od kompresorske stanice Transbalkanskog plinovoda, koji povezuje Tursku i Ukrajinu. Nadležna tijela odmah su osigurala područje, a Bugarska je najavila da će znatno pojačati nadzor granica i sigurnost oko strateških objekata. Tip drona i njegovo podrijetlo za sada ostaju nepoznati.
Alarmi u njemačkim vojnim bazama
Usporedo s događanjima na istoku, zabrinutost raste i u Njemačkoj. Glasnogovornik njemačkih oružanih snaga priopćio je da su u četvrtak oko 22 sata uočena dva drona iznad vojne baze u Mechernichu, u pokrajini Sjeverna Rajna-Vestfalija, tridesetak kilometara od granice s Belgijom.
Na teren je odmah raspoređeno vojno osoblje, a u istragu se uključila i policija. Prema navodima njemačkih medija, baza u Mechernichu posjeduje visoko osigurana podzemna skladišta za vojnu opremu i predstavlja ključno središte za osoblje zaduženo za održavanje američkih PZO sustava Patriot. Ovo nije bio izolirani slučaj u Njemačkoj. U utorak kasno navečer, još jedan dron otkriven je na zračnoj luci Leipzig/Halle, važnom civilnom i logističkom čvorištu NATO-a. Letjelica je uočena u blizini nekoliko ukrajinskih teretnih zrakoplova Antonov An-124.
Strah od ruske eskalacije
Slijed ovih incidenata diljem kontinenta oživio je rasprave i strahove da bi rat koji Moskva vodi u Ukrajini mogao uvući susjedne države članice NATO-a u izravan sukob. Također, ponovno se postavilo pitanje jesu li ključne članice saveza, poput Njemačke, spremne nositi se s novim sigurnosnim prijetnjama. Iako njemački dužnosnici još uvijek nisu javno okrivili nijednu državu za ovotjedne incidente, pojedini političari izravno upiru prstom u Rusiju. Dužnosnici NATO-a i Europske unije i ranije su otvoreno optuživali Moskvu za slične provokacije. Nakon što je u srpnju sumnjivi ruski dron primijećen u zračnom prostoru Rumunjske, Europska komisija ocijenila je da je time “pređena još jedna linija”. Šef NATO-a Mark Rutte poručio je da “bezobzirno ponašanje Moskve predstavlja opasnost za sve nas”, dok je američki veleposlanik pri NATO-u Matthew Whitaker obećao da će savez “braniti svaki pedijatelj” (svaki pedalj) svojeg teritorija. S druge strane, Rusija kategorički odbacuje ove tvrdnje. Rusko veleposlanstvo u Berlinu oglasilo se u petak povodom događaja u Leipzigu, nazivajući ga “fabriciranom provokacijom” i ističući da je to samo još jedan primjer optužbi na račun Rusije bez ikakvih dokaza.
Scena.ba
