KOMENTAR NOVOG SETA FINANCIJSKIH ZAKONA I STANJA U FBIH
Sistem mora biti pravedan, transparentan i jednak za sve
Razgovor s prof. dr. sc. Božom Vukojom o novom setu financijskih zakona u Federaciji BiH
Novi set financijskih zakona usvojen u Parlamentu Federacije Bosne i Hercegovine otvorio je brojne rasprave o pravcu fiskalne politike i ekonomskih reformi u zemlji. O tome koliko ove mjere mogu doprinijeti poboljšanju života građana, poslovnog okruženja, kakva je uloga porezne politike u ekonomskom razvoju i koji su ključni izazovi javnih financija u Bosni i Hercegovini razgovarali smo s prof. dr. sc. Božom Vukojom, stručnjakom za financije, računovodstvo i reviziju.
NOVI SET FINANCIJSKIH ZAKONA
Kako ocjenjujete novi set financijskih zakona koji je usvojen u Parlamentu Federacije BiH i mogu li oni doprinijeti poboljšanju životnog standarda građana?
Novi set financijskih zakona predstavlja određeni korak u pravcu reforme fiskalnog sistema i modernizacije porezne politike. Sama činjenica da su ovi zakoni dobili podršku i vladajućih struktura i opozicije pokazuje da postoji određeni politički konsenzus o potrebi reforme ekonomskog sistema i poboljšanja poslovnog okruženja.
Ipak, treba biti realan i naglasiti da ovaj zakonodavni paket nije cjelovit i da sam po sebi ne može riješiti ključne ekonomske probleme Bosne i Hercegovine. Promjene u poreznoj politici mogu imati određene pozitivne efekte, ali bez dubljih institucionalnih reformi njihov utjecaj može biti vrlo ograničen.
Drugim riječima, novi set financijskih zakona predstavlja važan korak u reformi fiskalnog sistema, ali sam po sebi ne može riješiti ključne ekonomske probleme Bosne i Hercegovine. Suštinski problem bh. ekonomije nije samo visina poreza ili pojedinačne fiskalne mjere. Mnogo ozbiljniji problem predstavljaju strukturne slabosti sistema – visoka razina korupcije, nedovoljna transparentnost javne potrošnje, velika siva ekonomija, spor rad institucija i nedovoljna efikasnost porezne administracije.
Pozitivna strana novih zakona jeste pokušaj rasterećenja rada i stvaranja povoljnijeg poslovnog okruženja. Ako se smanji fiskalno opterećenje rada, to može potaknuti zapošljavanje i smanjiti rad na crno. Rasterećenje rada može potaknuti zapošljavanje i smanjiti rad na crno, ali samo ako je dio šire strategije ekonomskog razvoja.
Međutim, takve mjere daju najbolje rezultate samo ako su dio sveobuhvatne strategije ekonomskog razvoja koja uključuje jačanje institucija, digitalizaciju javne uprave, transparentnije upravljanje javnim sredstvima i efikasniju kontrolu javnih financija i javnih nabava, poticanje zapošljavanja mladih i drugo.
KORUPCIJA U JAVNIM NABAVAMA
Koliki je problem korupcije u sistemu javnih nabavki u Bosni i Hercegovini?
Korupcija u javnim nabavkama predstavlja jedan od najvećih ekonomskih i institucionalnih problema u Bosni i Hercegovini. Prema procjenama različitih ekonomskih analiza i međunarodnih organizacija, kroz nepravilnosti u sistemu javnih nabavki godišnje se izgubi ogroman iznos javnog novca.
Procjene pokazuju da se kroz nepravilnosti u sistemu javnih nabavki godišnje izgubi i do dvije milijarde eura.
Javne nabavke predstavljaju jedan od najvećih kanala javne potrošnje jer država kroz ovaj sistem nabavlja robu, usluge i radove potrebne za funkcioniranje javnih institucija, infrastrukture i javnih projekata. U praksi se često dešava da postupci javnih nabavki nisu dovoljno transparentni. Tenderi se ponekad prilagođavaju određenim ponuđačima ili se projekti realiziraju po cijenama znatno višim od tržišnih.
Ako tome dodamo i odugovlačenje s donošenjem sudskih presuda sa zakonom predviđenih 60 dana na nekoliko godina, to pokazuje svu slabost ovog sistema. Oni koji najviše krše zakon uopće ne mogu biti sankcionirani. Takva praksa povećava troškove države i smanjuje efikasnost javne potrošnje, ali i narušava tržišnu konkurenciju jer privilegira određene kompanije. Dugoročno gledano, korupcija u javnim nabavkama smanjuje povjerenje građana u institucije države i usporava ekonomski razvoj.
SIVA EKONOMIJA
Koliki je udio sive ekonomije u Bosni i Hercegovini?
Siva ekonomija predstavlja jedan od najvećih izazova za ekonomiju Bosne i Hercegovine. Procjene različitih ekonomskih istraživanja pokazuju da njen udio iznosi između 25 i 30 posto bruto domaćeg proizvoda. To znači da se značajan dio ekonomskih aktivnosti odvija izvan zvaničnih tokova, bez plaćanja poreza i doprinosa te bez adekvatnog nadzora države.
INVESTICIJE I POREZNI SISTEM
Da li postojeći porezni sistem potiče investicije?
Porezni sistem predstavlja važan faktor u donošenju investicijskih odluka, ali on nije jedini niti uvijek presudan. Investitori ne promatraju samo visinu poreza, već i stabilnost institucija, pravnu sigurnost i predvidivost ekonomskih politika. U Bosni i Hercegovini stopa poreza na dobit od deset posto smatra se relativno konkurentnom u regionalnom kontekstu, ali stabilnost i predvidivost sistema često imaju veći značaj za investitore.
POREZ NA DOBIT
Oslobađanja od poreza na dobit
Pitanje: Šta mislite o postojećim oslobađanjima od poreza na dobit za velike investicije?
Odgovor: Postojeći sistem oslobađanja od poreza na dobit za određene investicije izaziva brojne polemike u stručnoj i poslovnoj javnosti. Ideja ovakvih mjera jeste da se potaknu investicije i privredni razvoj kroz poreske olakšice za kompanije koje ulažu značajna sredstva u proizvodnju ili razvoj poslovanja.
Međutim, problem nastaje kada takve olakšice nisu dovoljno transparentne ili kada ne postoje jasni i strogi kriteriji za njihovo odobravanje. U takvim slučajevima može doći do situacije u kojoj pojedine kompanije imaju privilegiran porezni tretman, dok druge firme koje posluju na tržištu nemaju iste mogućnosti. To stvara neravnopravan položaj privrednih subjekata i može narušiti tržišnu konkurenciju.
Pored toga, često se postavlja pitanje kontrole realizacije investicija koje su bile osnova za porezne olakšice. Ako ne postoji adekvatna kontrola, postoji rizik da se poreske olakšice koriste bez stvarnog ekonomskog efekta za društvo. Zbog toga je važno da sistem poreskih poticaja bude potpuno transparentan i zasnovan na jasnim kriterijima. U mnogim evropskim zemljama poreske olakšice postoje, ali su praćene strogim kontrolama realizacije investicija i obavezom izvještavanja. U Bosni i Hercegovini bi trebalo razviti sličan sistem u kojem bi poticaji za investicije bili jasno definirani, transparentni i dostupni svim kompanijama pod jednakim uvjetima.
Neravnoteža oporezivanja rada i kapitala
Odgovor (skraćeno uvodno jer slijede još pitanja): U Bosni i Hercegovini postoji određena neravnoteža između oporezivanja rada i kapitala. Rad je relativno visoko oporezovan kroz doprinose za socijalno osiguranje, dok su pojedini oblici kapitala slabije oporezovani. Takav sistem može destimulirati zapošljavanje i povećati rad na crno. Reforma poreznog sistema trebala bi ići u pravcu postepenog smanjenja opterećenja rada uz stvaranje pravednijeg sistema oporezivanja kapitala.
EU INTEGRACIJE I GUBITAK SREDSTAVA
Bosna i Hercegovina zbog sporog provođenja reformi rizikuje gubitak značajnih sredstava iz fondova Evropske unije. Procjene govore da je riječ o više od milijardu eura potencijalnih sredstava koja bi mogla biti iskorištena za razvoj infrastrukture, digitalizaciju ekonomije i modernizaciju javne uprave. EU fondovi predstavljaju jedan od ključnih izvora financiranja razvoja za mnoge države koje su prošle proces pristupanja Evropskoj uniji. Zbog toga je veoma važno ubrzati reformske procese i provoditi usvojene zakone.
Poticaji mladim obiteljima
Ima dobrih prijedloga kao npr.: osloboditi sve mlade obitelji plaćanja PDV-a za prvi stan, osloboditi ih plaćanja prijenosa na prvu nekretninu, poticaji. Primjeri lokalnih zajednica koje daju poticaje mladim obiteljima predstavljaju pozitivan signal i pokazuju da lokalne vlasti mogu imati značajnu ulogu u demografskoj politici.
Međutim, takve mjere na lokalnom nivou nisu dovoljne bez šire strategije na državnom i entitetskom nivou. One samo pokazuju želju i dobru volju, a često su po visini poticaja ne samo nedovoljne već i smiješne (jedan kvadrat stana ili kuće). Potrebno je razviti sveobuhvatnu politiku koja uključuje poreske olakšice za mlade obitelji, subvencije za kupovinu prve nekretnine i poticaje za zapošljavanje mladih.
KAKO POBOLJŠATI ŽIVOT GRAĐANA
Poboljšanje životnog standarda građana u Bosni i Hercegovini zahtijeva sveobuhvatan pristup koji uključuje ekonomske, institucionalne i socijalne reforme. Samo kombinacija ovih mjera može dugoročno osigurati stabilan razvoj i kvalitetniji život za stanovništvo. Ključni cilj mora biti stvaranje funkcionalne ekonomije koja generira radna mjesta, povećava produktivnost i osigurava pravednu raspodjelu društvenog bogatstva.
Jedan od najvažnijih koraka je borba protiv korupcije. Korupcija smanjuje povjerenje građana u institucije, obeshrabruje investitore i povećava troškove poslovanja. Transparentniji rad javne uprave, jače institucije i efikasnije pravosuđe mogu značajno smanjiti prostor za zloupotrebe. Kada institucije funkcioniraju na principima odgovornosti i zakonitosti, povećava se stabilnost cijelog ekonomskog sistema.
Drugi važan faktor je smanjenje sive ekonomije. Veliki dio ekonomskih aktivnosti u BiH odvija se izvan formalnih tokova, što znači da država gubi značajne porezne prihode. Formalizacija poslovanja kroz bolje porezne politike, digitalizaciju administracije i smanjenje birokratskih prepreka može pomoći da se dio tih aktivnosti uključi u legalne tokove. Time se povećavaju prihodi proračuna/budžeta koji se mogu usmjeriti u obrazovanje, zdravstvo i infrastrukturu.
Poticaj investicijama također ima ključnu ulogu. Investicije, posebno u proizvodnju i tehnologiju, stvaraju nova radna mjesta i povećavaju konkurentnost ekonomije. Da bi privukla investitore, država mora osigurati stabilan pravni okvir, jednostavnije administrativne procedure i efikasnu zaštitu vlasničkih prava. Infrastrukturni projekti, poput modernizacije saobraćaja i energetskog sektora, dodatno mogu povećati privlačnost zemlje za ulaganja.
Posebnu pažnju treba posvetiti tržištu rada i obrazovanju. Moderno tržište rada zahtijeva kvalificiranu radnu snagu, pa je važno uskladiti obrazovni sistem s potrebama ekonomije. Programi stručnog osposobljavanja, podrška inovacijama i razvoj poduzetništva mogu pomoći mladima da lakše pronađu zaposlenje ili pokrenu vlastiti posao.
Na kraju, socijalne politike moraju biti usmjerene na zaštitu najugroženijih građana. Efikasniji sistem socijalne pomoći, kvalitetnije javne usluge i ravnomjeran regionalni razvoj mogu smanjiti ekonomske nejednakosti i povećati ukupni kvaliteta života. Sve ove mjere zajedno mogu doprinijeti stvaranju stabilnog ekonomskog okruženja u kojem građani imaju veće mogućnosti za zaposlenje, sigurnost i dugoročan prosperitet.
Da li novi zakoni rasterećuju poslodavce
Rasterećenje poslodavaca kroz nove zakonske mjere može imati značajan pozitivan utjecaj na tržište rada, ali samo ako je dio šire i dobro osmišljene strategije ekonomskog razvoja. Smanjenje fiskalnih i administrativnih opterećenja može pomoći kompanijama da povećaju investicije, zapošljavanje i produktivnost, ali takve reforme moraju biti pažljivo balansirane kako bi se očuvala stabilnost javnih financija.
U Bosni i Hercegovini poslodavci se često suočavaju s relativno visokim porezima i doprinosima na rad. Ovakvo opterećenje može povećati troškove zapošljavanja i smanjiti konkurentnost domaćih kompanija u odnosu na zemlje regiona. Kada država smanji određene namete ili pojednostavi procedure, poslodavci dobivaju više prostora za ulaganje u razvoj poslovanja, modernizaciju proizvodnje i zapošljavanje novih radnika.
Međutim, rasterećenje poslodavaca ne bi trebalo promatrati samo kao smanjenje poreza. Jednako važan aspekt je smanjenje birokracije i administrativnih prepreka. Kompanije često troše mnogo vremena i resursa na različite administrativne procedure, dozvole i izvještaje. Digitalizacija javne uprave i pojednostavljenje procedura mogu značajno smanjiti ove troškove i povećati efikasnost poslovanja.
Važno je naglasiti da efekti ovakvih reformi zavise od cjelokupnog poslovnog okruženja. Investitori i poduzetnici ne promatraju samo visinu poreza, već i stabilnost institucija, pravnu sigurnost i predvidivost ekonomskih politika. Ako zakonske promjene nisu praćene jačanjem institucija i borbom protiv korupcije, njihovi pozitivni efekti mogu biti ograničeni.
Također, rasterećenje poslodavaca mora biti usklađeno sa zaštitom radnika i očuvanjem socijalnih fondova. Porezi i doprinosi financiraju zdravstveni sistem, penzije i druge javne usluge. Zbog toga je potrebno pažljivo planirati reforme kako bi se izbjeglo smanjenje kvaliteta javnih servisa ili povećanje proračunskog/budžetskog deficita. Najefikasniji pristup je kombinacija smanjenja opterećenja na rad, poticanja investicija i reforme javne uprave. Kada se takve mjere provode zajedno, moguće je postići ravnotežu između razvoja privatnog sektora i stabilnosti javnih financija.
U konačnici, cilj zakonskih reformi trebao bi biti stvaranje poslovnog okruženja koje potiče razvoj kompanija, otvaranje novih radnih mjesta i dugoročni ekonomski rast, što na kraju donosi korist i poslodavcima i radnicima.
Koliki je udio sive ekonomije
Siva ekonomija predstavlja jedan od najvećih izazova za ekonomiju Bosne i Hercegovine. Procjene različitih ekonomskih istraživanja pokazuju da se njen udio kreće između 25 i 30 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP-a). To znači da se značajan dio ekonomskih aktivnosti odvija izvan zvaničnih tokova, bez plaćanja poreza i doprinosa te bez adekvatnog nadzora države.
Siva ekonomija uključuje različite oblike poslovanja, poput rada „na crno“, neprijavljenih prihoda, izbjegavanja poreza, neformalnog zapošljavanja i neprijavljenih poslovnih aktivnosti. Takve prakse često nastaju zbog visokih poreznih opterećenja, kompliciranih administrativnih procedura i nedovoljne efikasnosti institucija. Kada je poslovanje u formalnom sektoru previše opterećeno birokracijom ili visokim troškovima, dio poduzetnika odlučuje raditi izvan sistema.
Međutim, posljedice sive ekonomije su značajne. Država gubi velike iznose poreznih prihoda koji bi mogli biti usmjereni u javne usluge poput obrazovanja, zdravstva ili infrastrukture. Također, siva ekonomija stvara nelojalnu konkurenciju između kompanija. Poduzeća koja posluju legalno nalaze se u nepovoljnijem položaju u odnosu na ona koja izbjegavaju poreze i druge obaveze. Poseban problem predstavlja rad na crno, jer takvi radnici nemaju socijalnu zaštitu, zdravstveno osiguranje niti penzijske doprinose. Dugoročno, to povećava socijalnu nesigurnost i opterećuje javne fondove.
Smanjenje sive ekonomije zahtijeva kombinaciju ekonomskih i institucionalnih reformi. Jedna od ključnih mjera je pojednostavljenje poreznog sistema i smanjenje administrativnih prepreka, kako bi formalno poslovanje bilo privlačnije. Digitalizacija porezne administracije i uvođenje elektronskih fiskalnih sistema također mogu pomoći u boljem praćenju ekonomskih aktivnosti. Pored toga, važno je ojačati inspekcijske kontrole i povećati efikasnost pravosudnog sistema u borbi protiv poreznih prevara. Istovremeno, potrebno je razvijati kulturu poreske odgovornosti kroz edukaciju građana i poduzetnika o značaju plaćanja poreza za funkcioniranje društva.
Ako se reforme provedu na sistemski način, moguće je značajno smanjiti udio sive ekonomije, povećati prihode proračuna/budžeta i stvoriti pravednije tržišne uvjete za sve učesnike u ekonomiji.
Digitalizacija poreznog sistema
Digitalizacija poreznog sistema predstavlja jedan od najvažnijih koraka u modernizaciji javne uprave i povećanju efikasnosti fiskalne politike. U kontekstu Bosne i Hercegovine, digitalne tehnologije mogu značajno unaprijediti rad poreznih institucija, smanjiti administrativne troškove i ograničiti mogućnosti za zloupotrebe.
Tradicionalni porezni sistemi često se oslanjaju na papirnu dokumentaciju i složene administrativne procedure. Takav pristup povećava troškove i za poreske obveznike i za državu. Digitalizacija omogućava prelazak na elektronske sisteme prijave poreza, online komunikaciju s institucijama i automatsku obradu podataka.
Jedna od najvećih prednosti digitalizacije je povećanje transparentnosti. Elektronski sistemi omogućavaju praćenje financijskih transakcija u realnom vremenu, što otežava porezne prevare i smanjuje prostor za korupciju. Automatizirani sistemi također smanjuju mogućnost ljudske greške i ubrzavaju obradu podataka. Digitalizacija može imati i snažan utjecaj na smanjenje sive ekonomije. Elektronske fiskalne kase, digitalni računi i integrirani sistemi razmjene podataka između institucija omogućavaju efikasnije praćenje poslovnih aktivnosti. Kada se transakcije registriraju digitalno, postaje teže prikrivati prihode ili izbjegavati porezne obaveze.
Za građane i kompanije digitalizacija donosi značajne praktične prednosti. Elektronsko podnošenje poreznih prijava štedi vrijeme i smanjuje potrebu za fizičkim odlaskom u institucije. Također, digitalni sistemi mogu omogućiti brže povrate poreza i bolju komunikaciju između poreskih obveznika i administracije.
Međutim, digitalizacija zahtijeva i određene preduvjete. Potrebno je investirati u informatičku infrastrukturu, obuku zaposlenih u javnoj upravi i zaštitu podataka. Cyber sigurnost postaje posebno važna jer porezni sistemi sadrže osjetljive financijske informacije. Također je važno osigurati da digitalne usluge budu dostupne svim građanima, uključujući one koji nemaju razvijene digitalne vještine. Edukacija i jednostavni korisnički sistemi mogu pomoći u prevladavanju ovog izazova.
U konačnici, digitalizacija poreznog sistema može doprinijeti većoj efikasnosti državne administracije, smanjenju poreznih prevara i stvaranju modernog fiskalnog sistema koji je prilagođen potrebama suvremene ekonomije.
Da li porezni sistem potiče investicije
Porezni sistem predstavlja jedan od važnih faktora koji mogu utjecati na odluku investitora da ulažu u određenu zemlju. Međutim, porezi nisu jedini niti uvijek presudni faktor. Investitori, posebno strani, prilikom donošenja odluke o ulaganju analiziraju širi ekonomski i institucionalni okvir, uključujući političku stabilnost, pravnu sigurnost, efikasnost administracije i kvaliteta infrastrukture.
U Bosni i Hercegovini porezni sistem ima relativno konkurentne porezne stope u usporedbi s nekim evropskim zemljama. Na primjer, stopa poreza na dobit od 10 posto smatra se relativno niskom u regionalnom kontekstu. Takva stopa može predstavljati određenu prednost u privlačenju investicija, posebno u sektorima proizvodnje i usluga.
Ipak, sama visina poreza često nije dovoljna da privuče ozbiljne investitore. Mnogo važniji faktor je predvidivost i stabilnost poreznog sistema. Investitori žele znati da se pravila neće često mijenjati i da će imati jasno definirane obaveze tokom dužeg perioda. Česte promjene propisa ili neujednačena primjena zakona mogu stvoriti nesigurnost i obeshrabriti ulaganja. Također, važnu ulogu igra efikasnost poreske administracije. Ako su administrativni postupci komplicirani ili dugotrajni, to povećava troškove poslovanja. Digitalizacija poreskog sistema i pojednostavljenje procedura mogu značajno poboljšati poslovno okruženje.
Pored poreza, investitori obraćaju pažnju i na dostupnost kvalificirane radne snage, kvaliteta infrastrukture i pristup tržištima. U tom kontekstu, ulaganje u obrazovanje, transportnu infrastrukturu i energetiku može dodatno povećati atraktivnost zemlje za investicije. Porezni sistem također može aktivno poticati investicije kroz različite fiskalne poticaje, poput poreskih olakšica za nova ulaganja, istraživanje i razvoj ili zapošljavanje novih radnika. Takve mjere često koriste zemlje koje žele razviti određene industrijske sektore.
U konačnici, porezni sistem može biti važan alat za privlačenje investicija, ali samo ako je dio šire strategije ekonomskog razvoja koja uključuje stabilne institucije, transparentno poslovno okruženje i dugoročnu ekonomsku politiku.
Kako spriječiti zloupotrebe u javnim nabavkama
Javne nabavke predstavljaju jedan od najosjetljivijih segmenata javnih financija, jer uključuju velike iznose javnog novca koji se koriste za nabavku roba, usluga i radova za potrebe države. Upravo zbog toga ovaj sistem može biti podložan različitim zloupotrebama, poput namještanja tendera, pogodovanja određenim kompanijama ili netransparentnog trošenja javnih sredstava.
Jedan od najvažnijih načina za sprječavanje zloupotreba u javnim nabavkama jeste povećanje transparentnosti. Sve informacije o tenderima, uključujući uvjete, kriterije i rezultate, trebaju biti javno dostupne. Transparentni sistemi omogućavaju građanima, medijima i civilnom društvu da prate proces trošenja javnog novca.
Digitalizacija sistema javnih nabavki također ima ključnu ulogu. Elektronske platforme za provođenje tendera mogu smanjiti mogućnost manipulacije dokumentima i omogućiti praćenje cijelog procesa u realnom vremenu. Elektronske aukcije i automatski sistemi evaluacije ponuda mogu dodatno povećati objektivnost postupka.
Važan element je i jačanje kontrolnih mehanizama. Nezavisne revizorske institucije trebaju imati dovoljno kapaciteta da redovno provjeravaju postupke javnih nabavki. Forenzička revizija može biti posebno korisna u otkrivanju složenih financijskih nepravilnosti i sumnjivih transakcija. Također je potrebno osigurati jasne i stroge sankcije za kršenje pravila javnih nabavki. Kada postoji realna mogućnost kazne za nezakonito ponašanje, smanjuje se motivacija za zloupotrebe. Edukacija službenika koji rade na poslovima javnih nabavki također je važna. Dobro obučeni stručnjaci mogu pravilno primjenjivati zakone i smanjiti rizik od proceduralnih grešaka.
U konačnici, efikasan sistem javnih nabavki mora kombinirati transparentnost, digitalizaciju, jake kontrolne institucije i odgovornost svih učesnika u procesu. Takav pristup može značajno smanjiti zloupotrebe i osigurati da se javni novac koristi na način koji donosi najveću korist građanima.
Da li BiH ima održiv sistem javnih financija
Sistem javnih financija u Bosni i Hercegovini trenutno se može smatrati relativno stabilnim, ali dugoročna održivost zahtijeva određene strukturne reforme. Stabilnost javnih financija zavisi od sposobnosti države da uravnoteži prihode i rashode, kontrolira javni dug i osigura efikasno upravljanje proračunskim/budžetskim sredstvima.
Jedna od prednosti sistema javnih financija u BiH jeste relativno umjeren nivo javnog duga u usporedbi s nekim drugim zemljama. To daje određeni fiskalni prostor za razvojne projekte i javne investicije. Međutim, struktura javnih rashoda predstavlja izazov, jer veliki dio proračuna/budžeta odlazi na administraciju, socijalna davanja i penzioni sistem. Fragmentirana institucionalna struktura države dodatno komplicira upravljanje javnim financijama. Postojanje više nivoa vlasti, uključujući državni, entitetski, kantonalni i općinski nivo, često dovodi do preklapanja nadležnosti i povećanja administrativnih troškova. Bolja koordinacija između različitih nivoa vlasti mogla bi povećati efikasnost javne potrošnje.
Još jedan važan izazov predstavlja siva ekonomija. Kada značajan dio ekonomskih aktivnosti ostaje izvan formalnih tokova, država gubi porezne prihode koji su potrebni za financiranje javnih usluga. Smanjenje sive ekonomije moglo bi povećati fiskalne prihode i poboljšati održivost proračuna/budžeta. Reforme u oblasti javne uprave također su ključne za dugoročnu stabilnost javnih financija. Efikasnija administracija i digitalizacija javnih usluga mogu smanjiti troškove i povećati transparentnost.
U konačnici, održivost sistema javnih financija u BiH zavisit će od sposobnosti države da provede strukturne reforme, poveća efikasnost javne potrošnje i osigura stabilan ekonomski rast.
Fiskalni prostor za povećanje plaća i penzija
Pitanje fiskalnog prostora za povećanje plaća i penzija u Bosni i Hercegovini često se nalazi u središtu ekonomskih i političkih rasprava. Fiskalni prostor predstavlja mogućnost države da poveća javnu potrošnju ili smanji poreze bez ugrožavanja stabilnosti javnih financija. U slučaju BiH, određeni prostor za povećanje plaća i penzija postoji, ali takve odluke moraju biti pažljivo planirane kako bi se izbjegli dugoročni financijski problemi.
Jedan od ključnih faktora koji određuju fiskalni prostor jeste stanje javnih prihoda i rashoda. Ako prihodi od poreza i doprinosa rastu zahvaljujući ekonomskom rastu, država može imati više sredstava za socijalne politike. Međutim, povećanje plaća i penzija mora biti usklađeno s dugoročnom održivošću proračuna/budžeta.
Penzioni sistemi u mnogim zemljama suočavaju se s demografskim izazovima, poput starenja stanovništva i smanjenja broja zaposlenih u odnosu na broj penzionera. Slični trendovi prisutni su i u BiH. Zbog toga je važno osigurati da povećanje penzija ne ugrozi stabilnost penzionog fonda. To se može uraditi jedino zapošljavanjem mladih ljudi iz BiH jer su demografski podaci katastrofalno porazni. Od 4,5 milijuna stanovnika po popisu 1991. procjene su da sada imamo oko 2,3 milijuna, gotovo polovicu. Analize kažu da je od 2019. godine do danas broj smanjen za 400.000 stanovnika, uglavnom u dobi od 19 do 29 godina. Baš oni koji su nam najpotrebniji. Drugi način je po meni loš, ali možda neminovan (kao u Republici Hrvatskoj), uvoz strane radne snage iz Nepala, Afganistana, Filipina, što bi promijenilo strukturu stanovnika BiH.
S druge strane, povećanje plaća može imati pozitivan utjecaj na ekonomiju. Veće plate povećavaju potrošnju domaćinstava, što može potaknuti rast ekonomije i povećati poreske prihode. Međutim, takva povećanja moraju biti povezana s rastom produktivnosti i ekonomije. Smanjenje sive ekonomije također može stvoriti dodatni fiskalni prostor. Kada se više ekonomskih aktivnosti uključi u formalni sektor, država prikuplja više poreza i doprinosa. Ti dodatni prihodi mogu se koristiti za poboljšanje socijalnih politika.
Važno je naglasiti da fiskalne odluke trebaju biti dio dugoročne strategije ekonomskog razvoja. Kratkoročna povećanja plaća ili penzija koja nisu praćena ekonomskim rastom mogu dovesti do proračunskih/budžetskih problema i povećanja javnog duga. U konačnici, povećanje plaća i penzija moguće je ostvariti, ali samo uz odgovorno upravljanje javnim financijama, jačanje ekonomskog rasta i provođenje strukturnih reformi koje povećavaju fiskalne prihode države.
Kako zaustaviti odlazak mladih
Odlazak mladih ljudi iz Bosne i Hercegovine predstavlja jedan od najvećih društvenih i ekonomskih izazova s kojima se zemlja suočava. Migracije mladih često su motivirane potragom za boljim ekonomskim prilikama, stabilnijim institucijama i kvalitetnijim životnim standardom. Zaustavljanje ovog trenda zahtijeva sveobuhvatan pristup koji uključuje ekonomske, institucionalne i društvene reforme.
Jedan od ključnih faktora odlaska mladih je nedostatak kvalitetnih radnih mjesta. Mladi ljudi često teško pronalaze stabilno zaposlenje nakon završetka obrazovanja. Razvoj privatnog sektora, poticanje investicija i podrška poduzetništvu mogu otvoriti nove mogućnosti zapošljavanja. Obrazovni sistem također ima važnu ulogu. Potrebno je bolje uskladiti obrazovne programe s potrebama tržišta rada. Programi stručnog obrazovanja, praktične obuke i saradnja između univerziteta i kompanija mogu pomoći mladima da steknu vještine koje su tražene na tržištu.
Pored ekonomskih faktora, važnu ulogu igra i kvalitet institucija. Mladi često naglašavaju potrebu za pravednijim društvom, transparentnim institucijama i jednakim mogućnostima za sve. Borba protiv korupcije i jačanje pravne države mogu povećati povjerenje mladih u budućnost zemlje. Važno je razvijati i programe podrške mladima koji žele pokrenuti vlastiti posao. Start-up fondovi, poreske olakšice i mentorski programi mogu pomoći mladim poduzetnicima da realiziraju svoje ideje. Poboljšanje kvaliteta života također može utjecati na odluke mladih da ostanu u zemlji. To uključuje ulaganje u obrazovanje, zdravstvo, kulturu, sport i infrastrukturu.
U konačnici, zaustavljanje odlaska mladih zahtijeva dugoročnu strategiju koja stvara stabilno ekonomsko okruženje, kvalitetne institucije i realne mogućnosti za profesionalni i lični razvoj mladih ljudi.
Diferencirana stopa PDV-a
Porez na dodanu vrijednost (PDV) predstavlja jedan od najvažnijih izvora javnih prihoda u Bosni i Hercegovini. Trenutno se u BiH primjenjuje jedinstvena stopa PDV-a od 17 posto na većinu proizvoda i usluga. Međutim, uvođenje diferenciranih stopa PDV-a često se spominje kao moguća mjera za olakšavanje troškova života građana.
Diferencirana stopa PDV-a podrazumijeva primjenu različitih poreznih stopa na različite kategorije proizvoda. U mnogim evropskim zemljama osnovni životni proizvodi, poput hrane, lijekova i školskih potrepština, oporezuju se nižom stopom PDV-a. Takva politika ima za cilj smanjenje troškova života i zaštitu kupovne moći građana. Uvođenje niže stope PDV-a na osnovne proizvode moglo bi imati pozitivan socijalni efekt. Niže cijene hrane i osnovnih potrepština posebno bi koristile domaćinstvima s nižim prihodima, koja najveći dio svojih primanja troše upravo na te proizvode.
Međutim, diferencirane stope PDV-a imaju i određene izazove. Jedan od njih je potencijalno smanjenje proračunskih/budžetskih prihoda. Budući da PDV predstavlja značajan dio javnih prihoda, svaka promjena poreznih stopa mora biti pažljivo analizirana. Također postoji rizik da trgovci ne prenesu u potpunosti smanjenje PDV-a na krajnje cijene proizvoda. U tom slučaju građani ne bi ostvarili očekivane koristi. Administrativna složenost je još jedan izazov. Uvođenje više stopa PDV-a zahtijeva precizno definiranje kategorija proizvoda i efikasne kontrolne mehanizme.
U konačnici, diferencirana stopa PDV-a može biti koristan alat socijalne politike, ali njeno uvođenje mora biti pažljivo planirano kako bi se očuvala stabilnost javnih financija i osigurala stvarna korist za građane.
Tri ključne reforme za ekonomiju
Za dugoročni ekonomski razvoj Bosne i Hercegovine potrebno je proveti niz reformi koje će poboljšati poslovno okruženje, povećati produktivnost i privući investicije. Među brojnim mogućim reformama posebno se izdvajaju tri ključna područja: borba protiv korupcije, reforma poreznog sistema i digitalizacija javne uprave.
Prva i najvažnija reforma odnosi se na borbu protiv korupcije. Korupcija predstavlja jednu od najvećih prepreka ekonomskom razvoju jer narušava povjerenje investitora, povećava troškove poslovanja i smanjuje efikasnost javnih institucija. Transparentni postupci, nezavisno pravosuđe i snažne antikorupcijske institucije ključni su za stvaranje pravednog i stabilnog poslovnog okruženja.
Druga važna reforma je modernizacija poreznog sistema. Porezni sistem treba biti jednostavan, transparentan i predvidiv. Smanjenje administrativnih procedura, digitalizacija porezne administracije i pravednija raspodjela poreznog opterećenja mogu povećati efikasnost sistema i smanjiti sivu ekonomiju.
Treća ključna reforma je digitalizacija javne uprave. Digitalne usluge mogu značajno smanjiti birokraciju i ubrzati administrativne procese. Elektronske dozvole, digitalni registri i online javne usluge olakšavaju poslovanje kompanijama i povećavaju efikasnost državnih institucija. Ove tri reforme međusobno su povezane. Digitalizacija može povećati transparentnost i smanjiti prostor za korupciju, dok efikasan porezni sistem može potaknuti investicije i ekonomski rast.
U konačnici, provođenje ovih reformi može doprinijeti stvaranju modernije, konkurentnije i stabilnije ekonomije koja pruža veće mogućnosti za razvoj poduzetništva i otvaranje novih radnih mjesta.
Uloga forenzičke revizije u smanjenju korupcije
Forenzička revizija predstavlja specijaliziranu oblast revizije koja se bavi otkrivanjem financijskih nepravilnosti, prevara i drugih oblika ekonomskog kriminala. Za razliku od klasične financijske revizije, čiji je cilj provjera točnosti financijskih izvještaja, forenzička revizija ima istraživački karakter i često se koristi u slučajevima sumnje na nezakonite aktivnosti.
U suvremenim ekonomijama forenzička revizija ima sve važniju ulogu u jačanju transparentnosti i odgovornosti u poslovanju. Njena primjena posebno je važna u javnom sektoru, gdje se upravlja velikim iznosima javnog novca.
Jedan od ključnih ciljeva forenzičke revizije je otkrivanje financijskih prevara, poput zloupotrebe proračunskih/budžetskih sredstava, manipulacije financijskim izvještajima ili koruptivnih radnji u javnim nabavkama. Korištenjem naprednih analitičkih metoda i detaljnom analizom financijskih transakcija moguće je identificirati nepravilnosti koje bi inače ostale neprimijećene.
Forenzička revizija također može imati preventivni efekt. Kada organizacije znaju da postoji mogućnost detaljne financijske istrage, smanjuje se vjerovatnoća zloupotreba. Transparentnost i odgovornost postaju važni elementi institucionalne kulture.
U kontekstu Bosne i Hercegovine, jačanje kapaciteta za forenzičku reviziju može doprinijeti efikasnijoj borbi protiv korupcije i financijskog kriminala. Edukacija stručnjaka, razvoj specijaliziranih institucija i saradnja s pravosudnim organima ključni su za uspješnu primjenu ove metode. Forenzička revizija može također pomoći u poboljšanju sistema javnih financija. Identifikacija nepravilnosti omogućava institucijama da isprave slabosti u procedurama i spriječe buduće zloupotrebe.
U konačnici, forenzička revizija predstavlja važan alat za jačanje integriteta financijskog sistema, povećanje transparentnosti i izgradnju povjerenja građana u institucije.
Dakle, dugoročni ekonomski razvoj Bosne i Hercegovine, naglašava prof. Vukoja, ne može se oslanjati samo na pojedinačne zakonske promjene. Bez jačanja institucija i transparentnijeg upravljanja javnim financijama teško je očekivati dugoročno stabilan ekonomski razvoj. Upravo zbog toga fiskalne reforme moraju biti dio šire strategije koja uključuje borbu protiv korupcije, modernizaciju javne uprave i stvaranje stabilnog ekonomskog okruženja.
Scena.ba
