Nakon što je najavila svoj središnji projekt u Bosni i Hercegovini – Južnu plinsku interkonekciju, američka tvrtka AAFS najavila je da planira izgradnju podatkovnog centra kapaciteta 100 megavata u Mostaru. Vrijednost projekta procjenjuje se na oko 530 milijuna eura.
Tehnološka investicija
Ako se realizira onako kako se najavljuje, ovo bi bila jedna od najvećih tehnoloških investicija u BiH. Projekt bi bio i dio širega regionalnog trenda; u hrvatskom Topuskom američki i hrvatski investitori razvijaju projekt “Pantheon”, podatkovni i AI centar kapaciteta do jednog gigavata, čija je izgradnja planirana za 2027. godinu.
AAFS Infrastructure and Energy LLC osnovan je u američkoj saveznoj državi Wyoming u studenome 2025. godine. Prvi čovjek tvrtke je Joseph Flynn, brat Michaela Flynna, bivšeg savjetnika za nacionalnu sigurnost u prvom Trumpovu mandatu. Potpredsjednik tvrtke je Jesse Binnall, odvjetnik koji je zastupao Donalda Trumpa u pravnim sporovima kojima je nakon izbora 2020. osporavan rezultat glasovanja u Nevadi.
U Sarajevu je tvrtka registrirana kao AAFS Infrastructure and Energy d.o.o., u potpunom vlasništvu američke matične tvrtke, na adresi u ulici Splitska 12. Na istoj adresi je 2021. godine bila registrirana tvrtka čiji je vlasnik bio Amer Bekan, danas direktor AAFS-a za Bosnu i Hercegovinu.
Odmah nakon što je objavljeno da tvrtka stoji iza projekta Južna plinska interkonekcija, pojavila su se i pitanja kako će AAFS, bez ranije realiziranih infrastrukturnih projekata, moći biti jedini imenovani investitor za projekt čija se vrijednost procjenjivala i do 200 milijuna dolara (samo za plinovod). Također se upozoravalo da će građani na kraju plaćati skuplji plin.
Središnji projekt Južna plinska interkonekcija, plinovod koji bi povezao sustave Hrvatske i BiH, trebao bi smanjiti ovisnost zemlje o ruskom plinu. Međudržavni sporazum potpisali su krajem travnja u Dubrovniku hrvatski premijer Andrej Plenković i predsjedateljica Vijeća ministara BiH Borjana Krišto, dok je ratifikacija u tijeku.
Parlament Federacije BiH u travnju je izmijenio Zakon o Južnoj plinskoj interkonekciji i kao investitora, umjesto državne tvrtke BH Gas, imenovao AAFS. U kolovozu je potpredsjednik AAFS Infrastructure and Energy LLC-a, Binnall, nakon sastanka s federalnim ministrom energetike Vedranom Lakićem, poručio da AAFS planira 50-godišnji angažman u BiH.
Plinske elektrane i zračne luke
Uz plinovod, AAFS je najavio i izgradnju triju plinskih elektrana: u Mostaru, Kaknju i Tuzli, te je iskazao interes za koncesiju međunarodnih zračnih luka u Sarajevu i Mostaru, uključujući i potencijalni MRO centar (centar za održavanje i popravak zrakoplova). Ranije najavljena vrijednost ovog šireg paketa (plinovod, elektrane, zračne luke) procjenjivana je na oko 1,5 milijardi eura.
“Prvobitno smo planirali tri plinske elektrane – Mostar (krug Aluminija), Kakanj i Tuzla. Svaka po 400 MW, ukupno troše oko 900 milijuna kubika plina. Četvrta bi bila manja, za podatkovne centre, posebno u Hercegovini zbog Neretve kao sustava hlađenja”, kazao je ranije za N1 Amer Bekan, direktor AAFS-a za Bosnu i Hercegovinu.
Najnovija i tehnološki najzahtjevnija stavka u AAFS-ovu portfelju najava je izgradnje podatkovnog centra snage 100 megavata u Mostaru.
Kada se zbroje svi najavljeni projekti (plinovod, tri elektrane, ulaganja u dvije zračne luke i podatkovni centar u Mostaru), ukupna vrijednost AAFS-ova investicijskog paketa u BiH prelazi dvije milijarde eura (oko 2,3 milijarde dolara) te obuhvaća tri strateška sektora: energetiku, promet i digitalnu infrastrukturu.
Što ostaje otvoreno
Za sada je riječ isključivo o najavljenim planovima. Njihova realizacija ovisi o konačnoj ratifikaciji međudržavnog sporazuma o Južnoj interkonekciji u Predsjedništvu i oba doma Parlamenta BiH, osiguranju financiranja za pojedinačne projekte te ishodu postupka dodjele koncesije u Mostaru.
Kada je riječ o projektu Južna plinska interkonekcija, Vedran Lakić, federalni ministar energije, rudarstva i industrije, ranije je potvrdio da ne može biti uspješno implementiran niti radovi mogu započeti dok se ne razriješi pitanje raspolaganja državnom imovinom na trasi plinovoda. Oko 30 % planirane trase plinovoda prolazi izravno preko čestica koje spadaju pod državnu imovinu.
Što su podatkovni centri i zašto su važni
Podatkovni centri neizostavan su dio digitalnog svijeta. Riječ je o masivnim, strogo osiguranim objektima ispunjenim tisućama međusobno povezanih poslužitelja i računalne opreme koji bez prestanka obrađuju, pohranjuju i distribuiraju sve informacije koje cirkuliraju internetom.
Od rada mobilnog bankarstva, državnih e-usluga i streaming platformi pa sve do najnaprednijih sustava umjetne inteligencije (AI), svaka digitalna operacija na svijetu fizički se izvršava unutar ovih postrojenja.
Da bi funkcionirao bez prestanka, svaki podatkovni centar prati odgovarajuća infrastruktura: agregati i baterijski UPS sustavi koji jamče rad čak i u slučaju nestanka struje, sustavi hlađenja te visoka razina sigurnosti.
Scena.ba
