Iran planira uvesti nove pristojbe za naftne tankere koji prolaze kroz Hormuški tjesnac, zahtijevajući da se plaćanja obavljaju u kriptovalutama, dok nastoji zadržati kontrolu nad ovim ključnim plovnim putem tijekom dvotjednog primirja.
Hamid Hoseini (Hamid Hosseini), glasnogovornik Unije izvoznika nafte, plina i petrokemijskih proizvoda Irana, izjavio je za Financial Times da Teheran namjerava naplaćivati pristojbu svakom tankeru, uz obveznu kontrolu svih brodova.
- Iran mora pratiti što ulazi i izlazi iz tjesnaca kako bi se osiguralo da se ova dva tjedna ne iskoriste za prebacivanje oružja. Sve može proći, ali procedura će trajati za svaki brod, a Iranu se ne žuri – rekao je Hoseini, čije udruženje blisko surađuje s državom. Odluke o uvjetima prolaska kroz tjesnac donosi Vrhovno vijeće za nacionalnu sigurnost Irana, a Hoseinijeve izjave ukazuju na to da bi svi tankeri mogli biti usmjereni na sjevernu rutu uz iransku obalu, što otvara pitanje hoće li brodovi povezani sa zapadnim ili zaljevskim državama biti spremni na takav rizik.
Jedan dolar po barelu
Prema njegovim riječima, svaki tanker mora putem e-pošte prijaviti svoj teret, nakon čega vlasti određuju iznos pristojbe koja se plaća u digitalnim valutama. Dodao je da tarifa iznosi jedan dolar po barelu nafte, dok prazni tankeri mogu prolaziti bez naknade.
- Kada e-pošta stigne i Iran završi procjenu, brodovima se daje nekoliko sekundi za plaćanje u bitcoinu, čime se osigurava da ih se ne može pratiti ili zaplijeniti zbog sankcija – rekao je Hoseini. Tankeri u Zaljevu su u srijedu primili radio upozorenje da će biti meta vojnih udara ako prethodno ne dobiju odobrenje iranskih vlasti.
- Ako bilo koji brod pokuša proći bez dozvole, bit će uništen – navodi se u poruci na engleskom jeziku, prema snimci koja je podijeljena s Financial Timesom.
Ključno pitanje
Pitanje tranzita kroz tjesnac ostaje jedno od ključnih u pregovorima o pretvaranju privremenog primirja u dugotrajan mir, dok se iranska namjera da zadrži kontrolu nad ovim pravcem sukobljava s protivljenjem američkih saveznika u Zaljevu. Američki predsjednik Donald Trump izjavio je u utorak navečer da je primirje uvjetovano “potpunim, trenutnim i sigurnim otvaranjem Hormuškog tjesnaca od strane Islamske Republike Iran”, prema objavi na društvenim mrežama. Priopćenje Vrhovnog vijeća za nacionalnu sigurnost Irana navodi deset točaka koje čine osnovu pregovora sa Sjedinjenim Američkim Državama, uključujući novi “protokol za siguran prolaz” kroz tjesnac u koordinaciji s iranskim oružanim snagama.
Oprezan pristup
Zapadni brodovlasnici su u srijedu poručili da zauzimaju oprezan pristup dok čekaju dodatna pojašnjenja o eventualnom otvaranju prolaza, pri čemu trenutačno gotovo nijedan brod ne pokušava tranzit osim onih povezanih s Iranom. Tvrtka Maersk, druga najveća brodarska tvrtka na svijetu, priopćila je da “hitno radi” na razjašnjenju novih uvjeta. “Primirje može stvoriti prilike za tranzit, ali još ne pruža potpunu sigurnost u pomorskom prometu”, naveli su iz tvrtke, dodajući da će zadržati “oprezan pristup” bez promjena u uslugama. Mogućnost da Iran zadrži kontrolu nad ovim ključnim plovnim putem vjerojatno će biti neprihvatljiva za zaljevske države poput Saudijske Arabije, Katara i Ujedinjenih Arapskih Emirata. To otvara i pitanja za OPEC+, jer analitičari upozoravaju da bi takav razvoj događaja mogao značajno promijeniti odnose snaga unutar organizacije i dati Teheranu potencijalni utjecaj nad izvozom drugih članica.
Crvena linija
Ali Shihabi, komentator blizak saudijskom kraljevskom dvoru, poručio je da će ta zemlja inzistirati na “nesmetanom” pristupu globalnim tržištima.
- Dozvoliti Iranu bilo kakav oblik kontrole nad tjesnacem bila bi crvena linija. Prioritet mora biti nesmetan prolaz kroz tjesnac – rekao je Shihabi. U srijedu je ključni saudijski naftovod Istok–Zapad pogođen dronom, unatoč primirju, prema izvorima upoznatim sa situacijom. Prema posljednjim podacima, oko 175 milijuna barela sirove i prerađene nafte trenutačno se nalazi na 187 tankera u Zaljevu, koji bi mogli započeti kretanje ovisno o razvoju situacije u tjesnacu. Procjene iz industrije govore da između 300 i 400 brodova čeka izlazak iz Zaljeva čim prolaz postane siguran, pri čemu je jedan od sugovornika situaciju opisao kao “parkiralište”. Dio trgovaca smatra da će idući dani nalikovati modelu iz protekla dva tjedna, kada je manjem broju brodova uz iransko odobrenje bio dopušten prolaz određenom rutom. Tijekom sukoba to su uglavnom bili brodovi koji su ranije poslovali s Iranom i nisu bili povezani sa Sjedinjenim Američkim Državama, Izraelom ili zaljevskim državama koje su pružale logističku potporu napadima. Martin Kelly, direktor savjetovanja u pomorskoj obavještajnoj grupi EOS Risk, rekao je da “nema šanse” da se nagomilani brodovi koji čekaju izlazak riješe u roku od dva tjedna. Prema njegovim riječima, kroz tjesnac bi dnevno moglo prolaziti između 10 i 15 brodova, jer je proces “prilično dugotrajan”, što je značajan pad u odnosu na oko 135 brodova dnevno prije rata.
Scena.ba
