Kako uskladiti primanja s osnovnim životnim potrebama postalo je jedno od ključnih pitanja za velik broj građana Bosne i Hercegovine. Rast cijena sve snažnije pritišće kućne budžete, a svakodnevica mnogih obitelji sve se češće svodi na pažljivo planiranje kupovine i odricanje od svega što nije nužno.
Službeni podaci Agencije za statistiku BiH pokazuju da je godišnja inflacija u travnju 2026. iznosila 6,8 posto, što potvrđuje da pritisak na potrošače i dalje traje. Prema ranije objavljenim statističkim pokazateljima, siromaštvom je obuhvaćeno gotovo 17 posto stanovništva, odnosno približno svaki šesti stanovnik zemlje, prenosi BHRT.
Za mnoge građane život “od prvog do prvog” više nije fraza, nego svakodnevna borba. Navike koje su donedavno bile uobičajene danas su za brojne obitelji postale luksuz. Među prvim stvarima kojih se građani odriču su odjeća, putovanja i kupovina proizvoda koji ne spadaju u osnovne životne potrebe.
To primjećuju i trgovci, koji kažu da kupci sve češće traže jeftinije proizvode i manje količine.
“Recimo, ako je sir 15 maraka, traže onaj od 12 ili 10. Jeftinije samo traže, zaista, kvaliteta je zadnja”, kazala je trgovkinja Nusreta Hečimović.
Slično navodi i trgovac Vahidin Delić, ističući kako se kupuje uglavnom ono što se mora.
“Kupuju ono što mogu. Najviše kupuju do jednog kilograma maksimalno. Kupuju ovo za prehranu, rajčice, paprike, krastavce, a što se tiče voća, banane standardno i ovo domaće voće koje dolazi”, rekao je Delić.
Dugotrajna financijska neizvjesnost posebno pogađa najugroženije skupine stanovništva, obitelji s većim brojem članova, umirovljenike i kućanstva koja nemaju nikakvu ušteđevinu. Ekonomisti upozoravaju da i najmanji novi cjenovni udar takve obitelji može dodatno gurnuti prema siromaštvu.
“Bilo kakva negativna promjena, neki negativan šok, iznenadno povećanje cijena, takva kućanstva može gurnuti u siromaštvo koje predstavlja vrlo veliki životni izazov kako organizirati život s prihodima i dohotkom koji nisu dovoljni”, kazao je Jasmin Halebić s Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Zenici.
Rast cijena, upozoravaju sociolozi, ne utječe samo na novčanike, nego i na odnose u obitelji i društvu. Financijski pritisak stvara nezadovoljstvo, nervozu i osjećaj nesigurnosti, što se sve češće prelijeva i na međuljudske odnose.
“Socijalne veze, obiteljske veze unutar zajednice pucaju iz jednostavnog razloga što nema više novca da se kupi nečiji mir. Onda se preslaguju društveni odnosi. Djeca puno koštaju, košta njihova škola. To će biti neka vrsta patnje i otuđenja nas samih od sebe”, kazao je sociolog Sead Pašić.
Građanima se u takvim okolnostima savjetuje pažljivija kupovina, uspoređivanje cijena i, gdje je moguće, okretanje domaćoj proizvodnji. Dio kućanstava već prilagođava jelovnike birajući jeftinije namirnice ili proizvodeći dio hrane za vlastite potrebe.
“Kod prehrane, primjerice, crveno meso i riba poznato su skuplji u odnosu na bijelo meso i tjesteninu, pa se kućanstva dovijaju na taj način da prilagode svoj jelovnik. Neka kućanstva odlučuju se i da jedan dio hrane proizvode u vlastitom aranžmanu”, rekao je Halebić.
Dok se sve veći broj građana svakodnevno pita što kupiti, a čega se odreći, jasno je da inflacija nije samo ekonomska statistika. Ona se sve izravnije vidi u košaricama, na tržnicama, u obiteljskim planovima i odlukama koje su nekada bile jednostavne, a danas sve češće postaju pitanje preživljavanja.
Scena.ba
