Popisi kandidata za izbore su tu, službena kampanja počinje 4. rujna, ali na terenu traje već mjesecima. Dok vlast i oporba obilaze lokalne zajednice i troše javne resurse, otvaraju parkove i raspravljaju se na društvenim mrežama, sankcije za kršenje Izbornog zakona uglavnom izostaju. Zbog čega su kriteriji Središnjeg izbornog povjerenstva sve blaži i kako građani sami mogu prijaviti nepravilnosti?
Objavljene su ovjerene kandidatske i kompenzacijske liste za Opće izbore 2026. godine. Na 80 stranica građani mogu pronaći imena kandidata za Predsjedništvo BiH, Zastupnički dom Parlamentarne skupštine BiH, županijske skupštine i entitetske parlamente. I dok se čeka službeni početak kampanje, nepravilnosti se već bilježe, a zabrinjava mali broj sankcija.
„I vlast i oporba zapravo vode kampanju, obilaze se sve moguće lokalne zajednice, vašari, vjerske svečanosti i na svaki način se pokušavaju animirati građani da upravo nekoj od tih stranaka ili njihovih lidera daju povjerenje na predstojećim izborima. Nekako je činjenica da se sve ono što se događa na terenu prije nego što počne službena kampanja vrlo selektivno sankcionira“, objašnjava Gordana Katana, novinarka i analitičarka.
U izbornoj godini nije bilo usvajanja reformskih zakona, ali su zabilježena brojna socijalna davanja i pomoći te ubrzani infrastrukturni radovi. Na društvenim mrežama već mjesecima unazad primjetan je veći broj rasprava političkih suparnika, kako izravno, tako i uz pomoć botova. Kazne za prijevremenu kampanju, iako predviđene, većinom su izostale ili su izricane one niže. Tako sve češće čujemo stajališta da je kaznenu politiku prema političkim subjektima potrebno pooštriti.
„Ja ne volim govoriti o prijevremenoj kampanji jer mi je to nekako preblag izraz. Ono je nezakonito jer se krši Izborni zakon. Izbornim zakonom zabranjena je kampanja od donošenja odluke o održavanju izbora do one službene kampanje 30 dana prije, tako da ćemo i tu morati nešto mijenjati, pa da osim ovih novčanih kazni budu predviđene i neke druge kazne“, ističe Vehid Šehić, bivši član Središnjeg izbornog povjerenstva BiH.
Šehić predlaže uklanjanje kandidata s lista, pa čak i zabranu sudjelovanja. No izmjena Izbornog zakona ove godine neće biti, a nestranački promatrači već bilježe niz drugih nepravilnosti.
„Najveći broj nepravilnosti odnosi se na zlouporabu javnih resursa, točnije 155 slučajeva bilo je te vrste. Prijevremena kampanja – imamo 86 slučajeva. Također imamo nepravilnosti u formiranju biračkih odbora u 17 slučajeva, zlouporabu djece u političke svrhe imamo čak u 9 slučajeva, nezakonito oglašavanje u 5 slučajeva, kršenje medijskih pravila u 3 slučaja te na kraju imamo i 2 slučaja koja su kategorizirana kao ostale izborne nepravilnosti“, upozorava Srđan Pstojić, član Strateškog odbora Koalicije ‘Pod lupom’.
U Koaliciji ‘Pod lupom’ najveći broj nepravilnosti zabilježili su kod SNSD-a, ali i PSS-a, SDA i Stranke za život. Među ranije razmatranim slučajevima bile su tribine SDA u školama u Travniku i bilboard PSS-a, ali SIP nije utvrdio osnovu za sankcije. Čak preko 40 % prijava nije prihvaćeno, a mnoge su još u razmatranju. Tako promatrači primjećuju blažu kaznenu politiku SIP-a u odnosu na prethodni izborni ciklus.
„Tada je Izborno povjerenstvo sankcioniralo, primjerice, prijevremenu kampanju, plaćeno oglašavanje, zlouporabu resursa i političke subjekte koji u tom trenutku nisu bili ovjereni za sudjelovanje na izborima te kandidate i kandidatkinje koji nisu bili na ovjerenim kandidatskim listama. Ono što je primjetno jesu koraci unatrag, a ne poboljšanje u ovom segmentu“, navodi Dario Jovanović iz Koalicije ‘Pod lupom’.
Posljednja sjednica SIP-a donijela je nove kazne, najviše zbog prijevremene kampanje i zlouporabe javnih resursa, ali one su daleko ispod zakonskog maksimuma od 30 do 45 tisuća maraka. Dok se čeka službeni početak kampanje 4. rujna, nevladine organizacije pozivaju građane da prijave svaku sumnju na kršenje izbornih pravila ili SIP-u ili anonimno Koaliciji ‘Pod lupom’, kao i putem aplikacije Reflektor.
Scena.ba
