Njemačko čudo iz pedesetih godina zaslužno je i za odlične statistike zemlje te su one danas predmet proučavanja povjesničara. Od 1950. do kraja stoljeća njemački BDP u prosjeku je rastao solidnih 3,1 posto. No u 21. stoljeću takvi rezultati mogu se samo sanjati.
Razloga za usporavanje je mnogo: u Njemačkoj sve manje i manje ljudi radi, geopolitičke napetosti su visoke, kao i cijene hrane i energije, a ogroman novac ulaže se u borbu protiv klimatskih promjena. Unatoč svemu, kancelar Olaf Scholz najavio je novo gospodarsko čudo.
Podaci ne ohrabruju jer je industrijska proizvodnja u ovoj godini pala više od tri posto, zemlja je u recesiji, a ekonomisti očekuju rast BDP-a od samo 0,4 posto. Gospodarsko čudo pretpostavljalo bi godišnji rast BDP-a od četiri do šest posto, što sada uopće nije na vidiku.
‘Nikakvo se čudo ne može dogoditi dok imamo vanjske poremećaje i skupe energente te povrh toga radnu snagu koja se smanjuje’, rekao je za Handelsblatt šef Instituta Ifo, Clemens Fuest, u ožujku, a kako se do lipnja nije promijenilo ništa, dodao je u međuvremenu da je ‘čudo’ do daljnjeg otkazano.
U prvih dvadeset godina nakon Drugog svjetskog rata Njemačka je bila u najdužoj fazi neprekinutog gospodarskog rasta, a on je znao doseći i 12 posto godišnje.
OLAF SCHOLZ
Obnova zemlje, poticanje industrije i novac koji je stizao iz američkog Marshallova plana pogurao ju je kao nikad u povijesti. Do kraja 1950-ih Njemačka je imala nestašicu radnika, a ona je do sredine 60-ih godina dosezala po milijun ljudi godišnje.
Automobili, hladnjaci, televizori i perilice rublja uselili su se u svaki dom, a Nijemci su počeli putovati Europom i svijetom. Najupečatljiviji simbol te ere bila je nova Volkswagenova Buba – svake godine s tvorničkih traka u Wolfsburgu na ceste je stizalo po milijun novih komada.
Prva od sedam novijih recesija Njemačku je pogodila 1967., no pravi problemi krenuli su u novom mileniju. Godine 2009., uslijed globalne financijske krize, njemački BDP pao je 5,7 posto. U pandemiji koronavirusa pao je 3,7 posto, a gospodarstvo se još uvijek muči s oporavkom.
U prvom kvartalu ove godine BDP se smanjio 0,3 posto, a kako je to bio drugi uzastopni kvartal sa zabilježenim gospodarskim padom, zemlja je ušla u tehničku recesiju – na posve drugu stranu od gospodarskog čuda.
No mnogi se uzdaju u gorljivu njemačku politiku zaštite klime i golema ulaganja u zelenu agendu. Za šefa Instituta Ifo ipak nema previše razloga za optimizam.
‘Jedni izvori energije zamijenit će druge, a pritom se neće stvoriti nikakav novi potencijal za rast i razvoj. Resursi će ostati isti, samo će se redistribuirati’, naglasio je Fuest.
Scena.ba
