Zamjenica ministra za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine Duška Jurišić oglasila se na Facebooku povodom informacija da bi protiv nje uskoro mogla biti podnesena kaznena prijava, ocijenivši da bi takav potez mogao biti iskorišten kao “predizborni adut”.
Jurišić je navela da je kaznenu prijavu protiv nje u više navrata najavljivao ministar za ljudska prava i izbjeglice BiH i predsjednik stranke BH Zeleni Sevlid Hurtić, a u kontekstu tužbe koju je ona ranije podnijela protiv njega zbog mobinga. “Prema informacijama kojima raspolažem, ovih dana u javnost bi kao predizborni ‘adut’ trebala stići informacija o kaznenoj prijavi protiv mene”, navela je Jurišić.
Koje je informacije tražila SIPA
Dodala je da se Agencija za istrage i zaštitu BiH (SIPA), odnosno ravnatelj Darko Ćulum, obratila Ministarstvu za ljudska prava i izbjeglice BiH sa zahtjevom za dostavu određenih podataka o njezinom radu.
Prema njezinim riječima, tražene su evidencije o prisutnosti na poslu, kretanju i radu u određenim razdobljima, korištenju službenog vozila, kao i podaci o tome tko je platio naloge za prometne prekršaje.
Jurišić je poručila da nema ništa protiv provjere navoda, ali je istodobno otvorila pitanje prioriteta i rada nadležnih institucija. “Iskreno se radujem vlastitoj provjeri, jer to znači da je SIPA do sada završila provjere informacija i istrage po 50 tisuća kaznenih prijava za post mortem veličanje pravomoćno osuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića”, navela je Jurišić.
Niz pitanja u vezi s radom SIPA-e
Ona je pritom iznijela i niz pitanja u vezi s radom SIPA-e i njezinog ravnatelja, uključujući njegovu odsutnost s posla u razdoblju od 18. ožujka do 14. srpnja 2025. godine.
“Je li Tužiteljstvo BiH provjerilo šihtarice Darka Ćuluma za razdoblje od skoro četiri mjeseca, preciznije od 18. 3. 2025. do 14. 7. 2025., kada nije bio na poslu? Je li za to razdoblje primio plaću?”, upitala je Jurišić.
Postavila je i pitanje je li Tužiteljstvo BiH otvorilo istragu u vezi s Ćulumom, navodeći da je on ranije podnio zahtjev za razrješenje zbog pitanja izvršenja zapovijedi o privođenju Milorada Dodika, a potom, kako tvrdi Jurišić, nakon smirivanja krize povukao zahtjev i vratio se na posao.
Jurišić je poručila da će, kako navodi, pomoći Tužiteljstvu BiH u provjeri navoda koji se odnose na nju. “Ova provjera je inspirativna i poticajna. Mogla bi otkriti samovolju, protuzakonitosti, nesavjestan rad i zlouporabu položaja nalogodavaca, pa ću pomoći Tužiteljstvu u provjeri informacija”, napisala je.
Jurišić o Dodiku i Hurtiću
Jurišić je u objavi ponovno povezala najave kaznene prijave s ranijim javnim istupima Milorada Dodika i Sevlida Hurtića. Podsjetila je na Dodikovo gostovanje u emisiji “Telering” na RTRS-u, u kojem ju je, kako navodi, nazvao “bivšom” i “pogreškom”.
U tom se kontekstu osvrnula i na ranije Hurtićeve izjave o Dodiku, navodeći da je ministar i predsjednik stranke BH Zeleni više puta javno govorio da se s njim “lako dogovoriti”. “A što se mene tiče, nisam ja kao neki da bježim od zakona. To je onaj (M.D.) za kojeg je ministar i predsjednik stranke BH Zeleni više puta javno rekao da se s njim lako dogovoriti. Na vlastitom primjeru vidim kako se lako dogovara. Jasna je ta sinergija od početka mandata”, navela je Jurišić.
Stvarna borba protiv korupcije
Istaknula je da, kako tvrdi, nema prostora za političke obračune putem kaznenih prijava te da se borba protiv korupcije treba voditi kroz institucije i na temelju dokaza. “I da se razumijemo: nikakvog tu prostora nikada nije bilo niti će biti za međusobne obračune niti rata kaznenim prijavama. Stvarna borba protiv korupcije vodi se argumentima, a ne medijskim napisima, vodi se predanim radom, a ne dogovorima kako nekome smjestiti”, poručila je Jurišić.
Na kraju je navela da su “103 osobe i institucije s imenom i prezimenom te nazivom” svjedoci njezinog, kako je kazala, troipogodišnjeg rada na ostvarivanju njihovih prava. “Da sam htjela, nisam imala vremena baviti se spletkama, koje su nažalost sastavni dio novokomponirane političke (ne)kulture”, zaključila je Jurišić.
