Bosanskohercegovačka željeznička javna korporacija ima rok od šest mjeseci za izradu idejnog rješenja i pratećih studija za stavljanje u funkciju Unske pruge.
Rok je predviđen ugovorom o dodjeli 200.000 KM za idejno rješenje i studije, koji su prije nekoliko dana potpisali ministar komunikacija i prometa Bosne i Hercegovine Edin Forto i generalni direktor Bosanskohercegovačke željezničke javne korporacije Safet Sinanović. Tek nakon toga će Ministarstvo, kako su priopćili, imati “jasne tehničke, financijske i ekološke parametre na temelju kojih će moći donijeti odluke o idućim koracima i mogućoj obnovi Unske pruge”.
Povezanost USK-a
Željeznička linija Sarajevo – Bihać – Sarajevo nije među prioritetima; Unska pruga treba ići, ali se ne zna kada.
Forto se pohvalio kako ovime “vraćamo Unsku prugu u fokus nakon godina zastoja”, ali ono što zanima građane jest hoće li i kada sjesti u vlak i proći Unskom prugom, koja počinje u Bosanskom Novom, prolazi kroz Bihać u Bosni i Hercegovini, a završava u Kninu, u Hrvatskoj. O tome se govori godinama i ova je pruga godinama označavana kao prioritet, ali se nikako ne realizira.
Pitanja o tome što je sve, nakon izrade idejnog rješenja, potrebno učiniti kako bi se došlo do faze početka obnove Unske pruge, koliko bi to moglo trajati te koliko bi vremena bilo potrebno za samu revitalizaciju, portal Faktor.ba uputio je Ministarstvu komunikacija i prometa BiH, ali odgovor nisu dobili.
Albin Muslić, zastupnik SDP-a u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine koji dolazi iz Krajine, kazao je kako Forinu odluku u vezi s izradom idejnog rješenja i studija tumači tako da se nešto pokrenulo na temelju njegove zastupničke inicijative usvojene sredinom godine u Zastupničkom domu Parlamenta BiH. Inicijativom se tražilo da Ministarstvo hitno poduzme aktivnosti na revitalizaciji Unske pruge, o čemu se govori desetljećima.
– Unska pruga na više mjesta, čini mi se sedam, prelazi granicu BiH i Hrvatske i ona ne može biti projekt samo jedne države. To ne bi bio problem jer se može odrediti referentna točka ulaska i referentna točka izlaska, a ostalo bi bio tranzitni dio kroz predjele BiH i Hrvatske, bez zadržavanja. Ali to sve treba regulirati bilateralnim sporazumom s Hrvatskom. Uz volju se sve može elegantno riješiti – istaknuo je Muslić.
Napomenuo je da je upravo bilateralni sporazum, uz izradu idejnog rješenja sa studijama, preduvjet za samu obnovu pruge jer bez sporazuma studija koja se izrađuje neće ništa riješiti.
Višestruki značaj
Preduvjet je, dodao je Muslić, i uključivanje Unske pruge u europsku TEN-T mrežu radi pristupa financijama, ali do toga još nije došlo.
– I pojedine hrvatske županije zainteresirane su za Unsku prugu jer bi imale koristi. Mnogo je elemenata koji idu u prilog revitalizaciji. Korist je velika za Unsko-sansku županiju, pa i za Liku. Tu su pitanja zapošljavanja, otvaranja prostora za gospodarstvo, transport nafte. Studija će dati odgovor ima li sve to ekonomskog smisla – rekao je Muslić.
Smatra kako bi do početka realizacije obnove Unske pruge trebalo proći nekoliko godina, pod uvjetom da se zaista predano radi, dok sama revitalizacija ne bi oduzela puno vremena. Naglašava da je hitno potrebno osigurati novac.
– Postoje određeni građevinski zahvati, osobito na južnom dijelu, gdje je potrebno popraviti kolosijek. Za taj infrastrukturni dio ponovno je potrebna suradnja dviju država. Treba popraviti i kontaktnu mrežu. Sama revitalizacija Unske pruge ne bi trajala dugo. To je manji problem u odnosu na ovaj administrativni dio – zaključio je Muslić.
Scena.ba
