Zbog emisija stakleničkih plinova odbijala je letjeti avionom, čak i kad je njezino odredište bilo s druge strane oceana. Mlada Šveđanka Greta Thunberg u rujnu 2019. jedrilicom je preko Atlantika otputovala na UN-ov klimatski samit u New York i postala svjetska ikona klimatskog aktivizma. Njezino ‘Kako se usuđujete?’ pokrenulo je val klimatskih protesta u cijelom svijetu, no njezin prosvjed u međuvremenu postaje sve radikalniji.
Zaštitno lice klimatskog aktivizma, Greta Thunberg ponovno se našla u središtu pozornosti prije tjedan dana, kad se s još 11 aktivista na Siciliji ukrcala na jedrilicu Madleen i krenula prema Gazi u nastojanju da probije ‘izraelsku blokadu’ te skrene pažnju svjetske javnosti na tamošnju humanitarnu krizu. Izraelski ministar obrane Israel Katz odmah je zaprijetio u maniri ‘nećete u Gazu dok smo živi mi’, pa je poslao dronove s neidentificiranim kemikalijama na njihovu jedrilicu i preusmjerio ih prema Izraelu.
‘Greta efekt’ slabi
Nakon što je kao 16-godišnja djevojčica iz Švedske u ružičastoj bluzi i s dugom pletenicom stala za govornički pult na UN-ovu klimatskom samitu 2019. u New Yorku te se obrušila na vodeće svjetske političare, Thunberg je nadahnula milijune ljudi. U više od sto zemalja svijeta zeleni aktivisti izašli su na ulice i povećali pritisak na nacionalne vlade da se pozabave klimom.
‘Ovo je sve pogrešno. Ne bih trebala biti ovdje. Trebala bih sjediti u školi na drugoj strani oceana. Ali vi i dalje dolazite nama mladima i tražite nadu? Kako se usuđujete? Svojim ispraznim riječima ukrali ste moje snove i moje djetinjstvo’, riječi su Thunberg koje su tad snažno odjeknule i potaknule globalno osvještavanje o klimatskim promjenama u cijelom svijetu, a ono se odrazilo i na nacionalne politike.
No taj tzv. Greta efekt u jednom je trenu počeo slabjeti. S jedne strane zbog pandemije i rata u Ukrajini, koji su zadali toliki udarac svjetskoj ekonomiji da su zelene teme pale u drugi plan, a s druge zbog činjenice da su njezini isprva mirni prosvjedi s vremenom postali radikalniji. U više navrata Thunberg je uhićena, primjerice zbog blokade cisterni u naftnoj luci u Malmöu ili glavne autoceste prema Haagu u Nizozemskoj.
Zbog svojih stavova i pretjerano idealističkog pristupa nerijetko je u javnosti gledaju s podsmijehom. Donald Trump ju je, nakon što je proglašena osobom godine u magazinu Time, pozvao da ‘poradi na svom bijesu’ i ‘malo se opusti’, a Vladimir Putin svojevremeno ju je nazvao ‘dobronamjernom, ali loše informiranom tinejdžerkom’.
Thunberg se 2023. našla i u žestokom verbalnom obračunu s kontroverznim influencereom Andrewom Tateom nakon što se on pohvalio svojim automobilima.
Raskol u ‘zelenom carstvu’ zbog Palestine
Posljednjih godina posebno oštre kritike u dijelu javnosti izazivaju njezine propalestinske izjave. Koncem 2023. one nisu izazvale samo njezine ustaljene kritičare, već su došle iz potpuno neočekivanog pravca – od ‘zelenih’ istomišljenika.
Svojim je izjavama na najvećem klimatskom prosvjedu u Nizozemskoj u povijesti izazvala pravu buru – i to među kolegama iz njemačkog ogranka pokreta kojem je na čelu – Fridays for Future. Ne samo da su se ogradili od njezinih stavova, nego su pokazali odlučnost za potpuno odcjepljenje od ‘centrale’ Fridays for Futurea, a jezikovu juhu dobila je i od čelnice njemačkih Zelenih.
‘Nema klimatske pravde na okupiranoj zemlji’, skandirala je tada Thunberg nekoliko puta, aludirajući na palestinske teritorije koje je ‘okupirao Izrael’, sa sada već sebi svojstvenom crno-bijelom maramom palestinkom oko vrata, i to pred 85.000 ljudi na klimatskom prosvjedu u Amsterdamu. ‘Došao sam zbog klimatskog prosvjeda, ne radi političkih stavova’, prekinuo ju je 65-godišnji nizozemski fizioterapeut, viknuvši joj to u mikrofon, nakon čega su ga maknuli s pozornice.
Kako je sve počelo?
Thunberg je rođena 2003. u Stockholmu u umjetničkoj obitelji – majka Malena Ernman je operna pjevačica, a otac Svante Thunberg glumac. Prvi put susrela se s problemom klimatskih promjena već s osam godina, a njezin aktivizam započeo je u ljeto 2018., kada je kao 15-godišnjakinja organizirala prvi ‘Školski štrajk za klimu’ ispred švedskog parlamenta, a on je kasnije prerastao u međunarodni aktivistički pokret Fridays for Future, kojem su se pridružile tisuće mladih diljem svijeta.
Djevojka koja je ranije proživjela razdoblje depresije i dobila dijagnozu Aspergerova sindroma taj je oblik aktivizma opisala kao svoj oblik samoizražavanja i ‘supermoć’ koja joj je pomogla da se izdvoji i progovori.
Najpoznatiji govori i priznanja
Između 2019. i 2020. Thunberg je uzela pauzu od školovanja da bi se posvetila aktivizmu. Redovito je držala govore pred svjetskim liderima, među kojima se, pored onog najpoznatijeg u New Yorku, ističu onaj pred Europskim parlamentom, kad je rekla: ‘Naša kuća gori, a lideri se ponašaju kao da se ništa ne događa’, i kritika svjetskih čelnika na klimatskom samitu COP26 u Glasgowu: ‘Imali ste 26 COP-ova. Desetljeća bla, bla, bla – i kamo nas je to dovelo?’
Godine 2023. završila je srednjoškolsko obrazovanje i formalno završila s redovitim školskim štrajkovima.
Za svoj rad primila je brojne nagrade: bila je nominirana za Nobelovu nagradu za mir od 2019. do 2023., postala je najmlađa osoba godine prema magazinu Time te osvojila nagrade Right Livelihood i Amnesty Internationala za savjest godine. Godine 2022. objavila je i ‘The Climate Book’, zbirku eseja više od 100 znanstvenika, autora i aktivista o borbi protiv klimatske krize.
Scena.ba
