Postoji još jedan kandidat za hrvatskoga člana državnoga vrha, ali on ionako računa samo na bošnjačke glasove, pa bi bilo prikladnije govoriti o bošnjačkome članu Predsjedništva
Manje-više poznato je tko će ići u završni okršaj za članove Predsjedništva Bosne i Hercegovine, a kod svih triju naroda postojat će konkurencija za tu poziciju, što, primjerice, nije bio slučaj prije tri godine. Posljednjih tjedan dana postaje jasnije tko će se kod Bošnjaka i Srba kandidirati, a tek bi sljedećeg tjedna trebalo biti poznato koje će dvoje kandidata imati hrvatske stranke. Doduše, postoji još jedan kandidat za hrvatskoga člana državnoga vrha, ali on ionako računa samo na bošnjačke glasove, pa bi bilo prikladnije govoriti o bošnjačkome članu Predsjedništva, piše Vecernji.ba. Ranije ovoga mjeseca HDZ BiH, uz dio stranaka Hrvatskog narodnog sabora BiH, objavio je odluku o tome da je Darijana Filipović nominirana kao kandidatkinja za hrvatsku članicu Predsjedništva BiH. Jučer je pak Zdenko Lučić, general HVO-a, političar, gospodarstvenik, obznanio dio svoga programa koji se tiče sigurnosti. Zanimljivo je bilo vidjeti prošloga tjedna fotografiju sa sastanka vodstva hrvatske oporbene “petorke”: HDZ-a 1990., HNP-a, HRS-a, HSS-a i HDS-a te Lučićevu profilnu fotografiju, dok su na stolu bile dvije knjige kojima je on suautor. Jedna je “Agent”, a druga “Makarska biro-korupcija”. Valja reći kako je Lučić bio i vijećnik u Makarskoj, gdje više godina živi. Doznajemo da su nakon intervjua s “petorkom” HDZ 1990., HSS i HDS načelno podržali njegovu kandidaturu, dok su pak republikanci i Pomak poručili kako će odluku o tome, ali i detaljima zajedničkog nastupa na izborima donijeti stranačka tijela.
Nacionalna strategija
Ta se odluka očekuje sljedećeg tjedna. Zdenko Lučić objavio je na društvenim mrežama radni nacrt nacionalne strategije sigurnosti Bosne i Hercegovine, navodeći da je riječ o strateškom dokumentu koji će doraditi sa svojim kolegama, a koji definira sigurnosne interese, prijetnje i institucionalne odgovore države na suvremene izazove, pri čemu se Bosna i Hercegovina opisuje kao država suočena s kompleksnim sigurnosnim okružjem u kojem se tradicionalne vojne prijetnje nadopunjuju političkim, ekonomskim, kibernetičkim i društvenim rizicima, uz snažnu povezanost sa sigurnosnim kretanjima u regiji i Europi, dok dokument dodatno razrađuje integriran pristup sigurnosti kroz koordinirano djelovanje institucija, jačanje međunarodne suradnje i razvoj otpornosti sustava, uključujući odgovor na hibridne prijetnje, kibernetičke napade, migracijske i zdravstvene krize te ekonomske poremećaje, što Lučić koristi i kao političku platformu vlastite kandidature, iako ona još nije formalno potvrđena od oporbene “petorke”, čiji predstavnici najavljuju odluku u idućim danima, što dodatno upućuje na dinamiku unutar hrvatskog političkog korpusa, gdje HDZ BiH s Darijanom Filipović pokušava zadržati kontinuitet uz određeno kadrovsko osvježenje, oslanjajući se na profil kandidatkinje koja je karijeru gradila unutar stranačkih struktura, bez izraženih političkih kontroverzi i uz naglašenu lojalnost stranačkoj politici. Na srpskoj političkoj sceni stvari su nešto nejasnije. Osim da Milorad Dodik ne može biti na listama zbog presude oko političkoga krimena.
Komplicirana situacija
Prema informacijama iz političkih stranaka, Željka Cvijanović iz SNSD-a trebala bi ponovno biti kandidatkinja stranke za mjesto srpske članice Predsjedništva BiH. Oporba, iako se pokušava objediniti, ima iznimno različite pozicije. I apetite. Uz SDS, koji želi svoga kandidata za to mjesto, ili pak stranku iz grupacije Draška Stanivukovića, Nebojša Vukanović iz stranke Narod i pravda smatra kako on treba na megdan SNSD-ovu kandidatu. I ne krije svoje nezadovoljstvo. Dodatno su tu stvari uvjetovane i rasporedom za predsjednika Republike Srpske te nositelje za Narodnu skupštinu entiteta. To dodatno komplicira proces kandidiranja i ukazuje na fragmentiranost oporbene scene, dok se u bošnjačkom političkom prostoru nazire jasnija polarizacija između vodećih kandidata i njihovih političkih blokova, što bi moglo imati refleksiju i na ukupne izborne rezultate, osobito u kontekstu preklapanja biračkih tijela i međusobnog odnosa nacionalnih političkih projekcija. Sve je jasnije da Bakir Izetbegović nema prostora za izbjegavanje dvoboja s predstavnicima 14-člane bošnjačke koalicije koja je stala iza Denisa Bećirovića, aktualnog bošnjačkog člana Predsjedništva BiH. Ta činjenica, kao i to da će se u izbore uključiti Semir Efendić, koji spašava ugled posrnule Stranke za BiH, kao i Fahrudin Radončić, koji nastoji učiniti vidljivim i reafirmirati Savez za bolju budućnost, povećava izglede da i Hrvati dobiju legitimnog člana državnoga vrha. Naime, s obzirom na polariziranje bošnjačkog biračkog tijela i okupljanja oko dva velika kandidata, povećavaju izglede Hrvatima, što u konačnici dodatno komplicira ukupnu izbornu dinamiku u Bosni i Hercegovini, gdje se paralelno odvijaju tri različita politička procesa – konsolidacija hrvatskog političkog bloka uz pokušaj pojave alternativnog kandidata nasuprot HDZ-ovoj strukturi, fragmentacija i pregovori unutar srpske oporbe oko zajedničkog nastupa protiv SNSD-a te istodobna polarizacija bošnjačkog biračkog tijela između nekoliko snažnih kandidata i političkih platformi, pri čemu svaki od tih procesa ima potencijal izravno utjecati na ishod izbora i raspored snaga unutar Predsjedništva BiH. Nedavno je jedan politički analitičar rekao kako bi se kladio da će dvije žene i jedan stariji političar biti članovi Predsjedništva u mandatu 2026. – 2030. godine. Još je pet mjeseci da se ta procjena i potvrdi.
Nedavno je jedan politički analitičar rekao kako bi se kladio da će dvije žene i jedan stariji političar biti članovi Predsjedništva u mandatu 2026. – 2030. godine
Ranije ovoga mjeseca HDZ BiH, uz dio stranaka Hrvatskog narodnog sabora BiH, objavio je odluku o tome da je Darijana Filipović nominirana kao kandidatkinja za hrvatsku članicu Predsjedništva BiH
Scena.ba
