Povratak vojnog roka u Europu: Može li obvezno služenje riješiti problem manjka vojnika i rastućih napetosti?
Diljem Europe sve se više zemalja vraća obveznom služenju vojnoga roka zbog smanjenog broja vojnika i pojačanih geopolitičkih napetosti u svijetu. Može li obvezni vojni rok popuniti te praznine?
U kontekstu rata u Ukrajini i kritika Donalda Trumpa upućenih NATO saveznicima, nekoliko europskih država krenulo je u jačanje vlastite sigurnosti i obrambenih kapaciteta. Jedna od ključnih sastavnica obrane svake države je vojska, koju u Europi sve više podupiru ročnici iz pričuvnog sastava. Trenutačno se modeli vojnoga roka znatno razlikuju među državama EU-a.
Najmanje deset država članica uvelo je obvezno služenje vojnoga roka, među njima Austrija, Cipar, Danska i Estonija. U zemljama poput Austrije, Hrvatske, Cipra, Estonije, Finske, Grčke, Latvije i Litve vojni je rok propisan samo za muškarce, dok je u Danskoj i Švedskoj obvezan i za muškarce i za žene.
U nekim zemljama vojni rok može trajati i do 15 mjeseci, dok Hrvatska predlaže najkraće trajanje – dva mjeseca. S druge strane, pojedine države članice EU-a nude dragovoljno služenje vojnoga roka, no način provedbe razlikuje se od zemlje do zemlje. Primjerice, 18-godišnji muškarci u Njemačkoj obvezni su prijaviti se u sustav i ispuniti upitnik u kojem mogu iskazati interes za potpuno stupanje u vojnu službu, javlja Euronews.
Koje su najnovije promjene u Europi?
Početkom ožujka ove godine oko 800 Hrvata prijavilo se na obvezno služenje vojnoga roka. Hrvatski sabor izglasao je ponovno uvođenje obveznog vojnoga roka prošlog listopada, nakon što je bio ukinut 2008. godine kada je uveden sustav dragovoljnog služenja. Program donosi i određene pogodnosti, poput mjesečne naknade od 1.100 eura, priznavanja radnog staža (vrijeme provedeno u vojsci računa se u ukupno radno iskustvo) te prednosti pri zapošljavanju u javnom sektoru.
U Njemačkoj, od početka 2026. godine, muškarci u dobi od 17 do 45 godina moraju zatražiti odobrenje za boravak u inozemstvu dulji od tri mjeseca, iako se ono u pravilu smatra formalnošću. Ta je obveza dio Zakona o modernizaciji vojne službe, kojim se ograničenje, ranije primjenjivano samo u izvanrednim okolnostima, proširuje i na razdoblje mira.
Regrutacija i zadržavanje vojnika
Prema podacima Europske organizacije vojnih udruga i sindikata (EUROMIL), broj pripadnika vojske u Europi smanjio se u prosjeku za 16 % između 2010. i 2020. godine. Najveći pad zabilježen je u Belgiji i Njemačkoj (26,5 % odnosno 25 %), dok su najveći rast imale Mađarska i Švedska (obje s povećanjem od 25 %).
Niske plaće, loša ravnoteža između posla i privatnog života te nepovoljni radni uvjeti među glavnim su razlozima slabijeg zadržavanja kadra u vojskama europskih zemalja, navodi EUROMIL.
Za žene u vojsci postoje i dodatni izazovi. Iako su rjeđe povezane s problemima poput zlouporabe droga ili kriminalnih dosjea u odnosu na muškarce, vojnikinje se suočavaju s nizom problema – od seksualnog uznemiravanja i napada do nedostatka odgovarajuće vojne opreme prilagođene ženama.
Scena.ba
