Glavni tajnik Vijeće Europe Alain Berset izjavio je da je Bosna i Hercegovina suverena država čije vlasti same moraju odlučiti što žele postići. Naglasio je važnost provedbe reformi, osobito u području izbornog zakonodavstva te izvršenja presuda Europski sud za ljudska prava, istaknuvši da su to neka od ključnih pitanja.
Govoreći o tome što Vijeće Europe očekuje od pristupa vlasti BiH u pogledu ispunjavanja potrebnih reformi te o Akcijskom planu za Bosnu i Hercegovinu za razdoblje 2026. do 2029., kazao je da je BiH suverena država i da njezine vlasti moraju odlučiti što žele.
“Naša uloga nije govoriti Bosni i Hercegovini što da radi. Naša je uloga biti uz zemlju kada postoji kretanje prema unapređenju zakona, poboljšanju pravnog okvira te rješavanju glavnih problema s kojima se, manje ili više, suočavaju sve zemlje. Mislim pritom na borbu protiv korupcije, neovisnost pravosuđa, izvršenje sudskih presuda, unapređenje izbornog okvira i zakonodavstva. Mi smo konstruktivno uz sve zemlje, ne samo u BiH. U Sarajevu imamo ured s više od 30 ljudi koji rade na provedbi Akcijskog plana. To radimo u mnogim državama, s ciljem postizanja konvergencije oko europskih vrijednosti”, pojasnio je Berset u razgovoru za FENA tijekom posjeta BiH.
Europa je, kako kaže, kontinent s 46 država, s velikom raznolikošću, ali i značajnom razinom fragmentacije.
“To možemo promatrati kao bogatstvo, nešto pozitivno, ali ujedno i kao izazov. Upravo zato su potrebne organizacije s dugom tradicijom poput Vijeća Europe kako bismo zajedno napredovali”, naglasio je.
Komentirajući napredak BiH u području demokracije i vladavine prava te govoreći o izazovima koji još postoje, kazao je da je ključni izazov za cijelu regiju činjenica da postoje države članice Vijeća Europe koje su ujedno i članice Europska unija, zatim one koje bi uskoro mogle postati članice EU, ali još nisu, te druge gdje taj proces još nije blizu.
“Izazov je osigurati koherentnost u cijeloj regiji, uzimajući u obzir povijest i složenost, ali i činjenicu da građani zaslužuju perspektivu razvoja za sebe, svoju djecu i obitelji. Upravo tu Vijeće Europe može imati važnu ulogu”, istaknuo je.
Također, kada je riječ o BiH, napomenuo je da postoji još jedan važan aspekt s obzirom na njezinu noviju povijest, odnosno posljednjih 30 godina nakon Daytonski sporazum.
“Taj sporazum je snažan okvir za stabilnost i mir. Istodobno, upravo zato što je to vrlo snažan okvir, nije jednostavno osigurati potrebne većine za reforme i unapređenje pravnog okvira. Moramo uskladiti ta dva elementa, naglašavajući činjenicu da je Daytonski sporazum izuzetno važan za stabilnost, ali i da mora biti moguće provesti potrebne reforme tamo gdje je to nužno. Jedno od ključnih pitanja je izborni okvir i izvršenje presuda Europskog suda za ljudska prava, poput slučaja Sejdić-Finci”, kazao je Berset.
Naglasio je da Vijeće Europe može pomoći u jačanju funkcionalnosti institucija i političkog dijaloga u zemlji kroz svoju prisutnost, zajednički razvoj projekata i programa, te da će upravo to činiti kroz Akcijski plan 2026. do 2029.
Komentirajući česte političke blokade i institucionalne zastoje u BiH, glavni tajnik Vijeća Europe kaže da ga je jedna stvar iznenadila.
“Bio sam prilično impresioniran tijekom posljednja dva dana. Vidjeli smo velike razlike među predstavnicima vlasti. Oni su daleko od toga da se slažu o svim pitanjima. Međutim, istodobno sjede za istim stolom, otvoreno razgovaraju, izravni su i slušaju jedni druge. Bez te mogućnosti, pa i da međusobno raspravljaju, nikada neće biti moguće postići nešto pozitivno. To je preduvjet koji moramo imati, konstruktivan dijalog”, istaknuo je, dodajući da je to još jedno područje u kojem Vijeće Europe, svojim iskustvom, može pomoći.
Glavni tajnik osvrnuo se i na važnost provedbe presuda Europskog suda za ljudska prava, naglasivši da država ne može biti članica Vijeća Europe, obvezati se na poštivanje konvencije i presuda, a zatim ih ne provoditi.
“Presuda Sejdić i Finci stara je već 16 godina i potrebno je ostvariti napredak. U suprotnom, BiH će na jesen ponovno imati izbore u diskriminatornom okviru. To se mora promijeniti. Poanta nije u tome da se rezultati moraju odmah postići jer je u tako složenom društvu kao što je BiH normalno da neke odluke zahtijevaju vrijeme. Međutim, najvažnije je da se nešto događa jer to znači da postoji pozitivna volja”, smatra čelnik Vijeća Europe.
Između ostalog, komentirao je i slobodu medija u Bosni i Hercegovini, istaknuvši da se moraju ispuniti određeni preduvjeti za funkcionalnu demokraciju.
“A jedan od preduvjeta je sloboda govora i mišljenja. Osim poštenih izbora i dobrog izbornog okvira, jedan od središnjih elemenata su neovisni mediji s različitim stavovima”, kazao je, dodajući da postoje i izazovi poput dezinformacija i stranih utjecaja, što zahtijeva zajednički pristup i razmjenu iskustava.
Na pitanje koji su njegovi prioriteti na čelu Vijeća Europe kada je riječ o zapadnom Balkanu i kako planira unaprijediti suradnju s državama regije, kazao je da je jedan od glavnih ciljeva sagledati regiju u cjelini, u svoj njezinoj raznolikosti, ponekad i u vrlo složenim okolnostima, te raditi na zajedničkim temama.
“U ovoj situaciji potrebno je imati sveobuhvatan pristup za cijelu regiju, bez podjela među državama. Jedan od ciljeva ovog mandata bio bi, ako je moguće, pronaći teme na kojima želimo zajednički raditi i organizirati regionalne sastanke i samite na kojima bismo mogli rješavati ta zajednička pitanja. To bi bio jedan od važnih ciljeva za koje se nadam da će biti moguće ostvariti”, zaključio je sugovornik Fene.
Scena.ba
