Prehrambene navike počinju se razvijati od najranije dobi, a upravo djetinjstvo predstavlja razdoblje u kojem se oblikuje odnos prema hrani koji često ostaje prisutan i kasnije u životu. Zbog toga stručnjaci sve više ističu važnost stvaranja zdravih navika od malih nogu.
Djeca ne dolaze na svijet s unaprijed formiranim ukusima. Njihove preferencije prema određenim namirnicama razvijaju se kroz svakodnevna iskustva, ponavljanje i okruženje u kojem odrastaju. To znači da se zdravi izbori mogu učiti i usvajati postupno.
Formiranje navika
Posebnu pažnju roditelji često posvećuju trenutku kada dijete odbija određenu hranu, osobito povrće ili manje poznate namirnice. Međutim, stručnjaci ističu da je takvo ponašanje sasvim uobičajeno tijekom razvoja. Umjesto prisile, preporučuje se strpljenje i višekratno upoznavanje djeteta s novim okusima.
Važnu ulogu u formiranju zdravih navika imaju roditelji i drugi članovi obitelji. Djeca često usvajaju obrasce ponašanja koje vide kod odraslih, pa redovita konzumacija voća, povrća i uravnoteženih obroka u obiteljskom okruženju može imati pozitivan utjecaj na njihove izbore.
Stručnjaci također preporučuju uključivanje djece u kupnju i pripremu hrane. Kada sudjeluju u odabiru namirnica ili pomažu u pripremi obroka, djeca razvijaju veći interes za hranu i spremnija su probati nešto novo.
Uloga obitelji
Jednako je važno na koji način se govori o prehrani. Umjesto zabrana i naglašavanja onoga što se ne smije jesti, korisnije je djeci objasniti prednosti nutritivno vrijedne hrane. Takav pristup može pomoći da razumiju kako pravilna prehrana pridonosi energiji, koncentraciji, rastu i općem zdravlju.
Stručnjaci zaključuju da se zdrave prehrambene navike ne usvajaju preko noći. Potrebni su vrijeme, dosljednost i podrška obitelji, ali ulaganje u pravilnu prehranu od najranije dobi može imati dugoročne koristi za zdravlje i kvalitetu života djece.
Scena.ba
