Mjesecima nakon što su testiranja otkrila prisustvo olova u krvi kod grupe stanovnika Vareša, u tom rudarskom mjestu u srednjoj Bosni čekaju da institucije vlasti naprave konkretne poteze i otkriju uzroke.
Među više od 300 stanovnika Vareša, koji su testirani od novembra prošle godine, nalazi se porodica Ilhana Klančevića. Njemu, supruzi i kćerki je, kako kaže, utvrđeno prisustvo olova u krvi, a za Radio Slobodna Evropa (RSE) kaže da vlast nije pokazala brigu za situaciju u Varešu.
“To je takav nedostatak empatije. Da je u Varešu oboljelo 30 ovaca ili oštećeno 30 klupa u parku, neka bi institucija reagovala. Ovdje niko ništa“, kaže Klančević.
Vareš je grad u kome je i prije ratnih ’90-ih postojala rudarska industrija, a u posljednjih nekoliko godina u tom mjestu otvoren je rudnik cinka, barita i olova.
Rudnik je do prošle godine vodila britanska kompanija Adriatic Metals BiH, a potom je prodan kanadskoj kompaniji Dundee Precious Metals (DPM).
Stanovnici, koji su govorili za RSE, traže od institucija vlasti odgovore o uzrozima prisutva olova u krvi građana i da li postoji veza s radom obližnjeg rudnika.
S druge strane, vlasnici rudnika ističu da dosadašnji nalazi nisu utvrdili vezu između njihove djelatnosti i prisustva olova u krvi kod stanovnika Vareša.
U dosadašnjim analizama, u pojedinim područjima Vareša, utvrđene su povišene koncentracije teških metala u tlu i zraku, uključujući i zone uz put za prijevoz rude.
Zahtjevi građana
Testiranja stanovnika Vareša počela su u novembru prošle godine, a većinu je financirala kanadska kompanija koja rukovodi rudnikom.
Od ukupno 237 testiranih, prema podacima Doma zdravlja u Varešu, 30 ih je imalo koncentraciju olova u krvi veću od pet mikrograma po decilitru, što prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (WHO), predstavlja prag za djelovanje.
Rezultati testiranja na prisustvo olova u krvi kod 237 stanovnika Vareša.
Nakon što je rudarska kompanija prestala financirati testiranja, građani su sami platili dodatnih 85 testiranja.
Rezultati su pokazali povišene vrijednosti olova u krvi kod oko 20 posto.
“Dakle, institucije vlasti nisu financirale nijedno testiranje niti su pokrenule sistemsko ispitivanje uzroka zagađenja. Do sada je ukupno urađeno više od 300 nalaza i svi imaju olovo u krvi, neki manje, neko više”, kaže Klančević.
Ističe da mještanim prestaje da masovnim testiranjem naprave nezavisnu bazu podataka.
“I tako pokušamo dokazati odakle dolazi trovanje. Vjerovatno ćemo morati sami plaćati, ili tražiti pomoć od dijaspore”, kaže on, ističući da test košta 50 maraka (oko 25 eura).
Kakve su međunarodne smjernice?
Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) navodi da ne postoji siguran nivo olova u krvi i da već vrijednosti od 5 mikrograma po decilitru (µg/dL) zahtijevaju utvrđivanje izvora izloženosti i poduzimanje mjera.
Američki centri za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) smatraju da kod djece koncentracije od 3,5 µg/dL zahtijevaju daljnje praćenje i intervencije.
Kako navode iz WHO-a, izloženost dolazi uglavnom kroz udisanje čestica olova te gutanjem kontaminirane prašine, tla, vode i hrane.
Taloži se u mozgu, jetri, bubrezima i kostima, gdje se može akumulirati. Djeca su osobito osjetljiva na olovo, jer može trajno oštetiti razvoj centralnog živčanog sistema. Kod odraslih, dugotrajna izloženost može prouzrokovati povišen tlak, bolesti srca i oštećenja bubrega.
Zahtjev za testiranje djece
Nakon rezultata dosadašnjih testiranja, 265 roditelja iz Vareša uputilo je u martu zahtjev institucijama Zeničko-dobojskog kantona i Federacije BiH da organiziraju testiranje djece.
“Zabrinuti smo jer ovo traje već pet-šest mjeseci, a niko ne utvrđuje uzrok”, kaže Miroslav Pejčinović iz ekološkog udruženja “Opstanak”.
Pejčinović tvrdi da Udruženje nije dobilo odgovor ni na zahtjev kantonalnoj i enitetskoj vlasti za uvođenjem vanrednog stanja i formiranja operativnog štaba, kako bi bio utvrđen uzrok pojave teških metala u krvi stanovnika i tlu.
Pejčinović je stava da su građani i aktivisti, obraćajući se svim institucijama, iscrpili administrativne mogućnosti.
“Predstoji nam još jedino pravna borba protiv onih koji su svojim doveli do ovoga svojim odlukama”, kazao je.
Kao ključni problem ističe da 2019. godine, prije početka rada rudnika, nije urađeno tzv. nulto mjerenje stanja tla, zraka i zdravlja stanovništva, koje bi omogućile komparaciju sa današnjim rezultatima.
Šta kažu institucije vlasti?
Vareš su prije dva mjeseca posjetili predstavnici Ministarstva zdravstva i Zavoda za javno zdravstvo Federacije BiH, kada su obećali da će biti organizirano testiranje oko 300 djece. Iz tih institucija za RSE nisu odgovorili kad će biti testiranje i šta su do sada poduzeli.
Iz kantonalnog Ministarstva zdravstva naveli su pak da su, nakon zahtjeva roditelja, započeli stručne konsultacije s nadležnim institucijama radi pribavljanja medicinskog stava, nakon čega će donijeti odluku.
Tvrde i da su, u suradnji s Institutom za zdravlje i sigurnost hrane Zenica, uključeni u nadzor koji pokazuje da “nisu utvrđeni klinički znakovi akutne intoksikacije”, nego ukazuje na “hroničnu, asimptomatsku izloženost olovu koja dovodi do kumulacije metala u organizmu”.
Institut za epidemiološku analizu je, kako navode, analizirao rezultate 238 testova utvrdivši da je oko 85 posto njih niskih vrijednosti. Koncentracija olova povišena je u krvi osoba na pojedinim lokacijama u Varešu, a identificirano je 14 slučajeva sa koncentracijom iznad 10 mikrograma po decilitru.
lako su prosječne vrijednosti izmjerene kod djece niže nego kod odraslih, zabilježeni su, kako je navedeno, pojedinačni slučajevi koji zahtijevaju pedijatrijski nadzor.
Preporučene su dodatne analize tla i prašine, kontinuirano praćenje kvaliteta zraka, kao i mjere zaštite zdravlja stanovništva, uključujući medicinsko savjetovanje, dodatnu dijagnostiku i eventualno liječenje u težim slučajevima.
Đuranović: Ponoviti testiranja
Sandra Đuranović, klinička toksikologinja iz Crne Gore, kaže za RSE da se olovo nakuplja u organizmu i ostavlja dugotrajne, često nepopravljive posljedice.
Đuranović je u februaru boravila u Varešu i tvrdi da su institucije vlasti morale u startu formirati komisiju stručnjaka, koja bi izašla na teren.
“U Federaciji BiH praktično i nema kliničkog toksikologa, niti referentne laboratorije koja bi davala precizne podatke i smjernice. Tako da se ljudi vrte u krug i pokušavaju se sami snaći”, kazala je.
Ističe da testiranja stanovnika i analize koje su do sada rađene, moraju biti ponovljeni.
“Nije samo Vareš ugrožen, jer se prašina iz transporta rude širi i vjetrom dolazi i do naseljenih područja. Zbog toga mjerenja treba raditi kontinuirano, a ne jednom godišnje, te pratiti stanje tla, zraka, vode i stanovništva”, kaže Đuranović.
Rudnik tvrdi da nije odgovoran
Koncesija za rudnik cinka, barita i olova dodijeljena je 2013., a britanska kompanija Adriatic Metals BiH započela je u martu 2024. radove na eksploataciji. Dodatnim istraživanjima pronađene su značajne količine srebra, zlata i bakra.
Otvaranje rudnika Rupice predstavljalo je, prema objavama predstavnika vlasti, najveću poslijeratnu rudarsku investiciju u Bosni i Hercegovini.
Krši li britanska firma odluku Ustavnog suda BiH o krčenju državnog zemljišta?
Rudnik je prošle godine kupila kanadska kompanija Dundee Precious Metals (DPM Metals), koja upravlja rudnicima u Bugarskoj, dok u Srbiji i Ekvadoru provodi geološka istraživanja.
U toj kompaniji za RSE navode da povišene koncentracije teških metala na pojedinim lokacijama, postojeći dokumenti povezuju s dugotrajnim rudarskim i industrijskim aktivnostima u Varešu.
Ističu, također, da prema analizama iz perioda od 2024. do 2026. nije zabilježen porast koncentracija olova, te da su takvi nalazi karakteristični za područja s dugom tradicijom rudarenja.
Također, tvrde da su poduzeli niz mjera, uključujući ograničavanje kretanja vozila kroz naselja, kontrolu prašine, uvođenje monitoringa kvaliteta zraka i dodatne analize tla, vode i zraka.
Šta je uzrok zagađenje?
Federalna uprava za inspekcijske poslove kontrolirala je rad kompanije koja upravlja rudnikom, krajem prošle i u februaru ove godine.
U izvještajimase, među ostalim, navodi da su na pojedinim lokacijama zabilježene povišene koncentracije teških metala u tlu, uključujući olovo, posebno u zonama uz transport rude i u blizini postrojenja.
U zraku su na pojedinim lokacijama evidentirane povišene koncentracije metala u lebdećim česticama, navedeno je u izvještaju.
Inspekcija navodi i da nije moguće utvrditi uzročno-posljedičnu vezu između rada rudnika i utvrđenih vrijednosti, dijelom zbog nedostatka ranijih mjerenja i različitih metoda analize. Preporučila je dodatna ispitivanja i uključivanje stručnih institucija.
Ističu i da laboratorije koje su analizirale krv stanovništva i radnika rudnika u Varešu koriste različite mjerne jedinice i referentne vrijednosti, zbog čega je od nadležnih insitucija zatraženo utvrđivanje jedinstvenih standarda.
Na upit RSE šta je do sada urađeno po preporukama inspekcije, iz Federalnog ministarstva okoliša i turizma naveli su za RSE da su zatražili tumačenje mjernih jedinica i referentnih vrijednosti za koncentraciju olova u krvi od Zavoda za javno zdravstvo Federacije BiH.
Također, donesena je odluka o formiranju multidisciplinarnog ekspertnog tima koji će, kako tvrdi Ministarstvo, imati zadatak da provede “pouzdanu i stručno utemeljenu procjenu stanja, uključujući analizu utjecaja eksploatacije rudnika na kvalitet zraka i tla”.
Iz Ministarstva su naveli da koordiniraju aktivnostima na formiranju tima, ali nisu naveli kad će biti završen taj posao.
Zagađenost tla teškim metalima na nekoliko lokacija u Varešu istaknuto je i u ovogodišnjem izvještaju Federalnog zavoda za agropedologiju. U izvještaju se. uz ostalo, navodi da su povišene koncentracije zabilježene na lokacijama, uključujući poljoprivredne površine i područja uz transportne puteve.
Kako je navedeno, na više lokacija zabilježene su vrijednosti koje se svrstavaju u četvrtu klasu, sa stopostotnim onečišćenjem, za što postoji obaveza utvrđivanja uzroka i provođenja dodatnih istraživanja, piše Slobodna Evropa.
Scena.ba
