Američki predsjednik Donald Trump i lider Rusije Vladimir Putin održat će 15. augusta sastanak na Aljasci, dijelu teritorije SAD-a koji je nekada pripadao ruskom carstvu.
Kao jedina teritorijalna dodirna tačka između SAD-a i Rusije, Aljaska je očigledno poslužila kao simbolično mjesto prvog sastanka američkog i ruskog lidera od 2021. godine, kada su se sastali Putin i Joe Biden u Ženevi.
Međutim, Aljaska iza sebe ima bogatu historiju u kontekstu odnosa SAD-a i Rusije.
Jedna od posljednjih velikih američka kupovina teritorije
Od 1732. godine, teritorij Aljaske bio je pod kontrolom Ruskog carstva, gdje su ruski kolonizatori, pod prisilom, koristili domorodno stanovništvo za nabavku krzna od životinja koje su živjele u prostoru oko ovog dijela Sjeverne Amerike.
Međutim, do sredine 19. stoljeća, profiti od trgovine krznom su opali, a ruski car Aleksandar II je, pod finansijskim pritiskom poraza od Francuske i Velike Britanije u Krimskom ratu, odlučio da proda ovu teritoriju 1867. godine.
Pored toga, u tom trenutku se dešavala takozvana “zlatna groznica” u Kaliforniji, te su u Moskvi strahovali da bi sličnih nalazišta moglo biti i na Aljasci, te bi ovaj teritorij bio podložan napadima iz SAD-a, ali i britanskih snaga koje su tada bile koncentrisane na prostoru današnje Kanade.
Zbog toga, Aleksandar II se odlučio na prodaju, a nakon nešto manje od mjesec dana pregovora, postignut je dogovor. Washington je uplatio 7,2 miliona dolara, što bi bilo jednako uplati od 156,3 miliona dolara danas.
Ovim je kompletirana jedna od posljednjih velikih američkih kupovina, a Rusija je i zvanično napustila teritorij Sjeverne Amerike.
Kupovina se pokazala kao pun pogodak za SAD
Važno je istaći da je 29 godina Aljaska bila “pusta”, nakon što su je napustili ruski kolonizatori.
Oni koji su dolazili u prvom valu shvatili su da se istraživanje i kopanje plemenitih metala na Aljasci ne isplati zbog visokih troškova, što se promijenilo 1896. godine.
Tada se došlo do “Klondike zlatne groznice”, zbog koje je čak 100.000 ljudi iz SAD-a krenulo ka novoj teritoriji svoje države kako bi pokušali iskopati dio bogatstva koje je otkriveno.
Naravno, sada je na Aljasci u fokusu “crno zlato”, odnosno ogromna nalazišta nafte i prirodnog gasa. Upravo u ovoj branši svoj hljeb zarađuje većina od 740.000 stanovnika koliko danas živi u ovoj saveznoj državi.
Ruski nacionalisti i dalje žele povratak Aljaske pod okrilje Moskve
Iako je već 158 godina dio teritorija SAD-a, radikalni ruski nacionalisti i dalje traže od svojih vlasti da “vrate” ovu teritoriju pod okrilje Moskve. To naravno nije stav većine stanovnika Rusije, ali ni službenog Kremlja.
Međutim, to nije spriječilo brojne korisnike društvenih mreža da se šale na račun Trumpa najavom da će “Putinu dati Aljasku kao suvenir.”
Ove reakcije, ali i historijski kontekst odnosa Rusije i SAD-a kroz teritoriju koja je nekada pripadala jednoj, a sada drugoj zemlji, za Trumpa je očigledno bilo dovoljno da baš taj dio svijeta izabere kao mjesto sastanka s Putinom.
Scena.ba
