Iako je scenarij za gašenje benzinskih i dizelskih automobila u Europi već bio izvjestan, Europska unija, nakon pritiska iz Njemačke, smatra da bi motori SUS trebali biti dozvoljeni i nakon 2035. godine, ali uz jedan uvjet. Sve će biti poznato za sedam dana.
S prelaskom na električne automobile, pritisak na europsku autoindustriju i zabranu prodaje benzinaca i dizela nakon 2035. godine sve je veći i kontinuirano se mijenja u posljednje vrijeme. No, čini se da će se to uskoro promijeniti.
Sve je rezultat pisma koje je kancelar Friedrich Merz poslao predsjednici Europske komisije Ursuli von der Leyen prije nekoliko dana, pozivajući na veću fleksibilnost u prelasku na električna vozila braneći interese njemačkih proizvođača i same industrije svoje zemlje.
“Naš cilj mora biti tehnološki neutralna, fleksibilna i realistična regulacija $\text{CO}_2$ koja ispunjava ciljeve EU u zaštiti klime, a da pritom ne ugrožava inovacije i stvaranje industrijske vrijednosti. Više nećemo održavati ovu tvrdoglavu i pogrešnu zabranu motora s unutarnjim izgaranjem u EU. Moramo ostati snažan industrijski centar i potrebne su nam sve moguće mjere kako bismo pomogli u smanjenju emisija $\text{CO}_2$, ali ne zabranama, već najsuvremenijom tehnologijom”, stoji u pismu kancelara Merza.
Tradicionalni motori ostaju?
Njemačka već neko vrijeme pokušava promijeniti ili izmijeniti uvjete zabrane iz 2035. godine, uzimajući u obzir nekoliko čimbenika. Jedan od njih je proučavanje svih mogućih tehnologija, imajući u vidu napredak u dekarbonizaciji koji se ostvaruje. Razvoj sintetičkih ili biogoriva jasan je primjer, čak i ako njihova primjena danas izgleda bolje usmjerena prema sektorima poput pomorskog prijevoza.
S druge strane, postoji potreba same EU da zaštiti zdravlje autoindustrije u Europi, nedavni geopolitički događaji i činjenica da napredak električnog automobila u Europi, čak i s dobrom 2025. godinom, i dalje ne napreduje potrebnim tempom.
Sada je Apostolos Tzitzikostas, europski povjerenik za prijevoz i turizam, izjavio za njemački Handelsblatt da će tradicionalni motori na unutarnje izgaranje nastaviti cirkulirati i nakon 2035. godine.
Moraju biti što učinkovitiji
Što sve to znači? Novi SUS motori trebali bi i dalje biti dopušteni nakon 2035. godine. To uključuje motore na unutarnje izgaranje koji koriste e-goriva i biogoriva, što navodi na zaključak da bi i benzinski i dizelski motori mogli ostati na tržištu nakon 2035. godine.
“Otvoreni smo za sve tehnologije”, kaže Tzitzikostas. Pismo kancelara Merza bilo je vrlo dobro primljeno. Želimo nastaviti s ostvarivanjem naših ciljeva, ali moramo uzeti u obzir sve nedavne geopolitičke događaje.
“Moramo osigurati da ne ugrozimo našu konkurentnost istodobno pomažući europskoj industriji da zadrži svoje tehnološko vodstvo. Stoga također ispitujemo kako možemo bolje ojačati lanac vrijednosti europske automobilske industrije, na primjer kroz europske kriterije preferencija”, dodao je povjerenik iz Grčke.
Prije nekoliko dana, izvršni direktor BMW-a Oliver Zipse, tijekom otvaranja nove grupe u Debrecenu, već se izjasnio za put održivih goriva. Također je izjavio da bi zabrana motora na unutarnje izgaranje 2035. godine onako kako je bilo planirano bila pogreška.
Ključni datum je 10. prosinca
Sljedeće srijede, 10. prosinca, Europska komisija će predstaviti prijedlog za reviziju zabrane iz 2035. godine. Pored biogoriva ili održivih goriva, sve češće se mogu naći i druga, sve učinkovitija rješenja, bilo da su u pitanju konvencionalni hibridi, priključni hibridi ili električna vozila produljenog dometa koja uključuju toplinski motor koji napaja bateriju koja zauzvrat daje energiju električnom motoru koji pokreće kotače.
Europska unija nastavlja sa svojim ciljevima dekarbonizacije za 2050. godinu, ali pri tome ne može zaboraviti stabilnost sektora, koji je već pogođen situacijama poput carina u Sjedinjenim Državama ili kineske ofenzive, kako njihovih automobila, tako i sve češćih komponenti i rezervnih dijelova odande. U svakom slučaju, tehnološka otvorenost može biti velika vijest za cijelu industriju na Starom kontinentu.
Scena.ba
