NOVA generacija ukrajinskih dronova srednjeg dometa ozbiljno remeti ruske vojne opskrbne linije prema južnom bojištu. Pogađaju mostove, vlakove, kamione s gorivom i druge logističke ciljeve, čime Kijev pokušava oslabiti ruske planove za ljetnu ofenzivu, piše CNN.
Francuski OSINT analitičar Clément Molin, volonterska skupina Geoconfirmed i CNN-ov OSINT tim geolocirali su i analizirali snimke i fotografije oko 150 napada na ruske cisterne, kamione i druga vozila. Vjerojatno je, navode, da je stvaran broj napada znatno veći.
Dronovi dometa do 300 kilometara
Većina zabilježenih napada dogodila se od početka svibnja, uz pojačane udare na druge ciljeve poput luka i brodova. Riječ je o dronovima proizvedenima u Ukrajini, dometa od 50 do 300 kilometara, čija je zadaća gušiti rusku logistiku daleko iza prve crte.
Među novim sustavima su FP-2 i Behemoth, dron koji može letjeti brzinom od oko 180 kilometara na sat i nositi bojnu glavu tešku 70 kilograma. Molin tvrdi da Ukrajina sada ima sredstva za veliku kampanju dronovima kojom pokušava odsjeći Krim od glavnih opskrbnih ruta.
Ukrajinske Snage bespilotnih sustava priopćile su CNN-u da je broj misija dronova srednjeg dometa u posljednjih godinu dana porastao 28 puta. Cilj je, navode, suzbiti ruski ofenzivni potencijal i stvoriti goleme logističke probleme ruskim snagama.
Ceste prema Krimu postaju sve opasnije
Napadi su nekoliko ruta između Rusije i okupirane Ukrajine učinili vrlo opasnima za korištenje. Posljedica su, prema CNN-u, nestašice goriva i streljiva za ruske snage na jugu Ukrajine, što dodatno otežava ruske ratne planove.
Autocesta između Krima i okupiranog Melitopolja, prema geolociranim snimkama, prekrivena je ostacima spaljenih kamiona i cisterni. Na Krimu se istodobno bilježe stalne nestašice goriva.
Analitičar Mick Ryan, bivši visoki časnik australske vojske, tvrdi da su ukrajinski dronovi uspostavili zračnu kontrolu nad trima cestama koje vode obalom prema Krimu. Jedan ruski vojni bloger priznao je da se cisterne i kamioni “redovito pale” te da se veze između poluotoka i kopna postupno prekidaju.
Last night, our long-range sanctions once again reached the Moscow region – for the second time this week, the Moscow oil refinery was hit. Targets were also struck in the Rostov region and in temporarily occupied territories of Ukraine. This is a fully justified response to… pic.twitter.com/NhFl4FlT9L
— Volodymyr Zelenskyy / Володимир Зеленський (@ZelenskyyUa) June 18, 2026
Ukrajina širi “zonu ubijanja”
Ukrajinski ministar obrane Mihajlo Fedorov opisuje kampanju kao “logističko zaključavanje”, odnosno sustavno uništavanje ruskih sposobnosti duboko iza crte bojišta. “Neprijatelj se više neće osjećati sigurno ni na znatnoj udaljenosti od linije kontakta”, rekao je prošlog mjeseca.
Molinovo istraživanje sugerira da strategija djeluje. Prema njegovoj analizi, Ukrajina je redefinirala dubinu “zone ubijanja”, mapirajući stotine napada koji sežu i do 300 kilometara od bojišta.
Posebno su učinkovita lutajuća streljiva koja nadlijeću ključne rute i ciljaju rusku logistiku, osobito vojnu opremu i kamione s gorivom. Molin navodi da je od siječnja 2026. pogođeno 20 vlakova, među kojima su mnogi prevozili gorivo.
Most kod Čonhara teško pogođen
Jedan od ključnih ciljeva je cesta koja povezuje Krim s okupiranim dijelom Ukrajine preko mosta kod sela Čonhar. Ukrajinska jedinica dronova više je puta pogodila most i objavila snimke velikih rupa na njegovoj kolničkoj površini.
Proruska administracija u okupiranom dijelu Hersonske oblasti priznala je štetu na Čonharu i drugim mostovima. Promet je više puta obustavljan, a kao zamjena su postavljani pontonski mostovi, koji su znatno manje učinkoviti.
Prema Robertu Brovdiju, zapovjedniku ukrajinskih snaga dronova, teretni promet preko Čonhara pao je za 71 posto u samo dva tjedna. Rusi su zatim dio opskrbe preusmjerili prema Armiansku, no i ta je ruta pogođena.
Kerčki most postaje još važniji
Zbog stalnih udara, most preko Kerčkog tjesnaca, koji povezuje Rusiju s Krimom, postaje još važnija arterija za rusku logistiku. Analitičar Rob Lee smatra da će Ukrajina vjerojatno pokušati ponovno gađati most domaćim dronovima ili projektilima.
Kerčki cestovno-željeznički most, koji je Vladimir Putin otvorio 2018., već je ranije bio meta ukrajinskih napada. Njegova važnost sada dodatno raste jer druge kopnene rute prema Krimu postaju sve nesigurnije.
Neke autoceste iz Rusije prema okupiranoj Ukrajini sada su zbog prijetnje dronova zatvorene za vojni promet. Proruske vlasti u okupiranom Luhansku objavile su obustavu prometa na dvjema važnim cestama iz Belgoroda i Rostova na Donu.
Napadi i na Mariupolj
Ukrajina je počela gađati i luku Mariupolj, strateško industrijsko središte na Azovskom moru pod ruskom okupacijom. Ukrajinska Nacionalna garda tvrdi da je luka ostala bez struje i da je logistika ruskih snaga ondje ozbiljno ometena.
Ruski vojni blogeri sve otvorenije kritiziraju odgovor ruskog Ministarstva obrane. Jedan od popularnijih blogera, Two Majors, napisao je da ukrajinska kampanja pogađa rafinerije na jugu, stvara probleme s gorivom i logistikom te dodatno opterećuje civilno zrakoplovstvo.
Analitičari ipak upozoravaju da ukrajinska prednost možda neće dugo trajati. Institut za proučavanje rata navodi da Ukrajina vjerojatno ima jedinstvenu, ali vremenski ograničenu priliku da iskoristi sadašnju ranjivost ruskih snaga.
Ruske snage na jugu sve ranjivije
Mick Ryan smatra da ukrajinski sustav dronova u tri razine – na bojištu, protiv opskrbnih linija i duboko unutar Rusije – povećava pritisak na ruske snage, smanjuje njihove ofenzivne sposobnosti i priprema teren za buduće ukrajinske operacije.
Ruske snage na jugu Ukrajine već su ove godine izgubile dio terena, dijelom i zbog veće ranjivosti svojih opskrbnih linija u odnosu na sjeverne sektore bojišta.
Neovisna ukrajinska analitička skupina Deep State smatra da je Ukrajina blizu sposobnosti da kontrolira sve što se kreće južnim dijelom okupiranog teritorija, osobito iz smjera Krima. To bi ruske snage na jugu moglo dovesti u stanje ozbiljne logističke iscrpljenosti.
Scena.ba





