Njemačka je država blagostanja, što puno košta. S obzirom na to, vladajuća koalicija Kršćansko-demokratske unije (CDU) i Socijaldemokratske partije (SPD) planira velike socijalne reforme. No, gdje uštedjeti u socijalnoj potrošnji i kako porezima prikupiti više novca?
Njemački kancelar Friedrich Merz (CDU) nedavno je izjavio da država blagostanja više nije financijski održiva, a među vladajućim strankama postoji konsenzus da je štednja hitno potrebna. S druge strane, postoje prijedlozi o povećanju poreza za bogate.
Prema podacima Ministarstva rada, socijalna potrošnja, što se odnosi na mirovine i zdravstveno osiguranje, prošle je godine iznosila 1,3 bilijuna eura (1.300 milijardi eura), što je 31% bruto domaćeg proizvoda (BDP) ove zemlje. SPD je otvoren za reforme, uključujući i one u socijalnom sektoru, ali ne na način da se taj sektor smanjuje, posebno ne drastičnim rezovima.
✂️ Gdje Praviti Rezove: Fokus na Bürgergeldu
Vladajući žele uštedjeti na Bürgergeldu (građanskom dodatku). Naime, Merz namjerava na ovoj vrsti socijalne pomoći uštedjeti pet milijardi eura, odnosno 10%. U Ministarstvu rada su suglasni da je u tom području moguće uštedjeti. Samo za Bürgergeld, što obuhvaća subvencije za stanovanje i grijanje, prošle je godine potrošeno 47 milijardi eura, što je 10% saveznog proračuna.
Što je Bürgergeld i kako uštedjeti?
Bürgergeld se trenutačno isplaćuje za više od pet milijuna ljudi, među kojima je 800 tisuća onih s niskim prihodima, kao i djeca i mladi sa zdravstvenim problemima. Nešto više od polovine od ukupnog broja koji dobivaju ovu vrstu financijske pomoći su njemački državljani. Među stranim državljanima koji dobivaju Bürgergeld najviše je onih iz Ukrajine (700 tisuća).
Čelnik Kršćansko-socijalne unije (CSU), koja je CDU-ov koalicijski partner, i ministar-predsjednik savezne države Bavarske Markus Söder inzistira na tome da se ovaj oblik socijalne pomoći uskraćen svakome tko može raditi. To bi se prvenstveno odnosilo na one koji odbijaju raditi, što je 1% od korisnika Bürgergelda. Ankete pokazuju da se većina Nijemaca slaže sa Söderom.
Osim toga, Söder smatra da ukrajinske izbjeglice više ne bi trebale dobivati Bürgergeld.
👴 Što je s Umirovljenicima?
Za Merza bi idealno bilo da građani rade i poslije umirovljenja te time doprinesu ekonomskom rastu. Sukladno tome, Vlada Njemačke radi na projektu “aktivna mirovina“, prema kojem bi dvije tisuće eura mjesečnog primanja bilo neoporezivo za sve one koji nastave raditi poslije umirovljenja. Drugi je model da oni koji se žele ranije umiroviti, isključivo svojim sredstvima osiguraju tu mirovinu.
💰 Što Misli Oporba: Oporezivanje Bogatih
Oporbena stranka Ljevica smatra da bi trebalo više oporezovati bogate, a isto misle i sindikati. Ankete pokazuju da većina Nijemaca podržava ovaj prijedlog. CDU i CSU su protiv toga, dok SPD to ne podržava zbog, kako su naveli, komplicirane birokracije.
Nadalje, stanovnici ove države svake godine u nasljedstvo ostavljaju između 300 i 400 milijardi eura. Dobar dio tog nasljedstva je nasljedstvo najbogatijih. Ovo je još jedan od razloga zašto se predlaže veće oporezivanje bogatih, objavio je njemački dnevnik BR24.
Scena.ba
