Francuska i Španjolska primile su više zahtjeva za azil u prvoj polovici 2025. nego Njemačka, a djelomično je za to odgovoran veći broj zahtjeva iz Venezuele i manji broj zahtjeva iz Sirije.
Njemačka više nije zemlja u kojoj najviše ljudi traži azil u Europskoj uniji, pokazuju novi podaci koje je u ponedjeljak objavila Agencija Europske unije za azil (EUAA).
Do kraja lipnja 2025., Francuska (78.000) i Španjolska (77.000) primile su više zahtjeva nego Njemačka (70.000), koja je posljednjih godina bila glavno odredište tražitelja azila, piše Euronews.
Do kraja lipnja 2025. zemlje EU-a, uz Norvešku i Švicarsku, primile su 399.000 zahtjeva za azil, što je 23 posto manje u usporedbi s prvom polovicom 2024.
Došlo je do značajnog pada zahtjeva koje su podnijeli sirijski državljani, s 25.000 manje nego u prvih šest mjeseci prethodne godine, zbog pada Assadovog režima u Siriji prošlog prosinca.
Zahtjevi u Njemačkoj, Italiji i Španjolskoj pali su u usporedbi s prvom polovicom 2024. za 43 posto, 25 posto i 13 posto, dok su u Francuskoj, koja je sada zemlja EU s najviše zahtjeva za azil, bili manje-više na istoj razini. Zajedno su ove četiri zemlje odredišta činile gotovo tri četvrtine svih zahtjeva podnesenih u cijelom EU-u.
Venezuela je sada glavna zemlja podrijetla tražitelja azila
Venezuelanci su u značajnom broju zatražili azil u 2025. godini: oko 49.000 zahtjeva, što je gotovo trećina više u odnosu na prethodnu godinu. Postali su najveća nacionalna skupina u prvoj polovici 2025., nakon desetljeća tijekom kojeg su Sirijci dosljedno bili glavni državljani trećih zemalja koji su tražili zaštitu u EU, prema podacima EUAA.
Ovaj ogroman porast vjerojatno je povezan sa strožom imigracijskom politikom u SAD-u, još jednom tradicionalnom odredištu za venezuelansku dijasporu, rekao je za Euronews Martin Wagner, stručnjak za azil u Međunarodnom centru za razvoj migracijske politike (ICMPD).
‘Moglo bi se reći da postoji uzročno-posljedična veza: kako su SAD općenito postale restriktivnije u pogledu migracija, ljudi su sve više tražili druga mjesta za preseljenje.’
Otkad je Donald Trump ponovno preuzeo dužnost američkog predsjednika, započeo je obračun s venezuelskim migrantima koji dolaze u SAD, a venezuelska administracija nedavno je objavila da ukida privremenu zaštitu za više od 250.000 venezuelskih građana. Nasuprot tome, Venezuelanci mogu sletjeti u Europu bez vize i ostati maksimalno 90 dana u zemljama schengenskog prostora, samo sa svojim putovnicama. Oni tada obično podnose zahtjev za vizu – ili za međunarodnu zaštitu – kada se već nađu na tlu EU, rekao je stručnjak.
‘Venezuelanci već neko vrijeme dolaze u Europu, ali većina zapravo ostaje unutar regije. To je tipično u slučajevima raseljavanja velikih razmjera: većina ljudi ostaje u blizini, iako se neki na kraju presele dalje. Razlozi za preseljenje variraju. Često je to zbog mreža prijatelja, obitelji ili zajednica koje već poznaju u drugoj zemlji, što olakšava prijelaz.’
Čak i ako je stopa priznavanja međunarodne zaštite za Venezuelance niža od 20 posto u EU, mnoge zemlje također mogu ponuditi nacionalne statuse Venezuelanima, rekao je Martin Wagner.
Španjolska nudi većinu ovog nacionalnog oblika zaštite i upravo tamo Venezuelanci uglavnom odlaze: 93 posto njihovih zahtjeva bilo je usmjereno u Španjolsku, također zbog zajedničkog jezika i postojeće dijaspore u zemlji.
Scena.ba
