Ovog će vikenda francuski predsjednik Emmanuel Macron biti domaćin bivšem američkom predsjedniku Donaldu Trumpu, na događaju koji vraća sjećanja na neobičan odnos između dvojice lidera. Macron, poznat po svojoj političkoj pragmatičnosti, odlučio je Trumpa staviti u središte otvaranja godine – svečane ceremonije obnove katedrale Notre Dame, pet godina nakon što ju je opustošio razorni požar.
Macronov poziv nosi snažnu simboliku. Na toj globalno praćenoj ceremoniji Trump će biti u ulozi počasnog gosta, čime će istaknuti svoj povratak na svjetsku pozornicu šest tjedana prije početka svog drugog predsjedničkog mandata. A taj bi se potez mogao protumačiti i kao Macronova žeja za očuvanjem francuske uloge kao ključnog mosta između Europe i SAD-a, i to u vremenu novih globalnih izazova i politički oslabljenih Njemačke i Velike Britanije.
Trumpov povratak na međunarodnu scenu dolazi u trenutku kada predsjednik Joe Biden prolazi kroz težak završetak svog mandata. Kritike na račun Bidena eskalirale su nakon kontroverznog pomilovanja njegovog sina Huntera, što je izazvalo ogorčenje čak i unutar njegove stranke.
‘Kad dajete obećanja javnosti, morate ih ispuniti’, izjavio je demokratski senator Tim Kaine, dok je republikanac Mitt Romney pomilovanje nazvao ‘strašnom odlukom koja ga je duboko razočarala’.
Biden je istovremeno krenuo na svoju posljednju značajnu međunarodnu turneju, posjetivši Angolu kako bi istaknuo američku predanost Africi u suparništvu s kineskim utjecajem. No, dok Biden pokušava ostaviti trag u povijesti, Trumpov dolazak u Pariz privlači daleko veću pažnju, piše CNN.
Macron je vješt u održavanju odnosa s Trumpom. Tijekom Trumpovog prvog mandata, francuski predsjednik ga je osvojio velikodušnim prijemom na proslavi Dana Bastille, nakon čega je Trump u SAD-u poželio organizirati vlastitu vojnu paradu.
No, njihov odnos nije bio bez trzavica. Trump je s podsmijehom govorio o Macronovim pokušajima izgradnje europske vojske, ismijavao njegovu tadašnju nisku popularnost i javno podupirao Macronove nacionalističke protivnike. Unatoč svemu, Macron se sada odlučio za još jedan diplomatski potez, pokušavajući pronaći zajednički jezik s nepredvidivim američkim vođom.
Trumpova nazočnost u Parizu dolazi u osjetljivom trenutku za Zapad. Europski lideri zabrinuti su da bi Trump mogao dodatno destabilizirati NATO savez i odustati od potpore Ukrajini kako bi ugodio ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu. Pojavile su se i bojazni da bi mogao ponovno zaprijetiti trgovinskim ratovima s EU.
A sve to događa se dok Francuskoj prijeti – pad vlade.
Pad vlade ostavio bi politički vakuum u srcu Europe, s Njemačkom također u izbornom režimu, tjednima uoči ponovnog ulaska novoizabranog američkog predsjednika Donalda Trumpa u Bijelu kuću. Francuski zastupnici glasat će u srijedu o povjerenju vladi, što će gotovo sigurno značiti pad krhke vladajuće koalicije premijera Michela Barniera, produbljujući političku krizu u drugom najvećem gospodarstvu eurozone.
Nakon tjedana napetosti, politička kriza došla je do vrhunca kada je Barnier rekao da će pokušati progurati dio proračuna koji se odnosi na socijalno osiguranje kroz parlament bez glasovanja nakon što nije uspio dobiti podršku RN-a. Barnierova koalicija i tabor Marine Le Pen, koji podupiru manjinsku koaliciju, okrivili su jedan drugoga.
Scena.ba
