Izvor: Raport.ba
Bisera Turković, bivša šefica diplomacije i veleposlanica u Kataru, Hrvatskoj i Mađarskoj, otkupila je 2007. godine od Općine Stari Grad stan od 119 kvadrata u središtu grada, točnije u ulici Ferhadija na broju 13, plativši ga certifikatima u iznosu od 15.435,60 KM.
No, četiri godine kasnije, što je navela u imovinskoj kartici, isti je prodala po jedanaest puta većoj cijeni, to jest za 180.000 KM.
Vlasnica pet kuća u BiH
Međutim, pitanje je kako je Turković 2007. godine postala vlasnica trosobnog stana u središtu Sarajeva. Inače, ova SDA-ovka i misionarka kojoj su bogomdani proračunski poslovi i veleposlaničke pozicije, vlasnica je pet kuća u BiH i dvaju stanova u Hrvatskoj i Australiji. Sinovi joj također posjeduju još tri nekretnine u Sarajevu.
Ali, vratimo se na bit. Naime, prema dokumentima i ugovorima koji su u posjedu Raporta, Turković je uz pomoć tadašnjih stranačkih kolega doslovno otela stan u Ferhadiji, kupivši ga u certifikatima za mizeriju.
Prije nego što će dobiti ovaj trosoban stan doslovno na dar, Turković je putem MVP-a BiH u svibnju 1996. godine tražila od tadašnje Općine Stari Grad da joj se riješi stambeno pitanje, jer je, kako je navedeno u molbi, u njezin u ulici Maršala Tita na broju 84 netko provalio i uselio se. Turković je u tom razdoblju bila veleposlanica BiH u Budimpešti.
Riječ je o zahtjevu koji je na molbu Turković potpisao tadašnji pomoćnik ministra vanjskih poslova Esad Suljić 25. svibnja 1996. godine, a broj protokola je 09-4448/96.
I tada stupa na scenu tadašnji načelnik Općine Stari Grad Mustafa Mujezinović koji odobrava Turković u lipnju 1996. godine useljenje u trosoban stan u ulici Ferhadija na broju 13. Kako je navedeno, raniji nositelj stanarskog prava na ovu nekretninu bio je izvjesni Rudolf Bogner.
Zanimljivo je da je u rješenju o odobrenju, koje je potpisao Mujezinović, ali i tadašnji pomoćnik načelnika Munib Buljina te predsjednik povjerenstva za dodjelu stanova Tarik Poturović, navedeno da se isti daje na razdoblje od 60 dana, točnije na dva mjeseca, u svrhu, kako je napisano u dokumentima koji su u posjedu Raporta, u svrhu zaštite stambenog fonda od bespravnih korisnika!?
To je tada bio samo povod da se Turković domogne ove nekretnine u središtu grada. Međutim, tek 11 godina kasnije, Turković s Općinom Stari Grad potpisuje ugovor o prodaji stana na kojem postoji stanarsko pravo.
Potpisnici ugovora su tadašnji načelnik Općine Stari Grad Mustafa Resić i Turković. Radi se o stanu od 119 kvadrata na adresi Ferhadija na broju 13, na četvrtom katu s ukupno tri sobe, kuhinjom i pomoćnim prostorijama.
U ugovoru je navedeno da će kupac stana Turković iznos od 15.435,60 KM platiti u certifikatima u roku od 30 dana od dana sklapanja ugovora. Ovaj ugovor je potpisan 9. travnja 2007. godine.
Skandalozno je to što je Turković gotovo 11 godina koristila ovaj stan na temelju ‘odobrenja’, a isti tek za certifikate otkupila 7. lipnja 2007. godine. Čak nije ni ispoštovan ugovor o uplati u certifikatima u roku od mjesec dana.
Prema informacijama Raporta, ovaj stan Turković i tadašnji kompanjoni su doslovno oteli i darovali Turković, koji je ona zatim preprodala za 118.000 KM, 2010. godine.
Inače, dokumenti koji su u posjedu Raporta također pokazuju da je tadašnja cijena stana iznosila 71.400 maraka, a u isti je uloženo i 49.980 KM za otklanjanje ratne štete.
Dobila za certifikate pa ga preprodala
No, bit cijele priče i očite pljačke i otimačine jest to da je riječ o stanu koji je nacionaliziran.
Tada su određeni stanovi bili izuzeti iz nacionalizacije, točnije tri stana na III. katu ove zgrade, jedan stan na II. katu i tri stana na I. katu, dok stanovi na IV. katu, koji je dobila Turković, nisu, što itekako implicira da su nacionalizirani.
Stanovi u ovoj zgradi su, kako doznajemo, nacionalizirani 1960. godine od fizičkih osoba.
Sporno je i to što je Turković stan, koji je dobila od Općine Stari Grad za certifikate, preprodala po 11 puta većoj cijeni i za isti dobila prije nekoliko godina 118.000 maraka.
Sve po zakonu, što bi rekao njezin stranački kolega i bivši premijer FBiH Nedžad Branković.
Scena.ba
