Reformska agenda Bosne i Hercegovine
Vijeće ministara Bosne i Hercegovine donijelo je Reformsku agendu, dokument koji je preduvjet za dobivanje novca iz Plana rasta za Zapadni Balkan, programa Europske unije vrijednog šest milijardi eura.
Donošenjem ovog dokumenta, ako on bude odobren u Bruxellesu, BiH će dobiti pristup fondu vrijednom 917 milijuna eura.
Ovaj fond bio je veći za 108 milijuna eura, ali je 10 posto sredstava, odnosno navedeni iznos, oduzet od naše zemlje zbog probijanja rokova u donošenju Reformske agende.
Portal Klix.ba došao je u posjed dokumenta kojeg je Vijeće ministara BiH donijelo te poslalo u Bruxelles, a koji sadrži 114 mjera na čiju provedbu su se obvezale naše vlasti.
Treba naglasiti da je provođenje ovih mjera izravno vezano uz dobivanje novca iz fonda. BiH bi do kraja godine, ako dokument bude odobren, trebala dobiti nešto više od 60 milijuna eura, a svaka sljedeća tranša bit će vezana uz provođenje dogovorenih mjera.
Sam dokument koji je usvojen na sjednici Vijeća ministara podijeljen je u četiri sekcije: Zelena i digitalna tranzicija, Razvoj privatnog sektora i poslovnog okruženja, Razvoj ljudskog kapitala i Vladavina prava.
Zelena i digitalna tranzicija
U prvoj sekciji, od naše zemlje se očekuje da donese europsku pravnu stečevinu u kontekstu širokopojasnog interneta, da se uvede 5G mreža te reforma u kontekstu proizvodnje električne energije.
Od naše zemlje se očekuje i izgradnja više solarnih i vjetroelektrana, obnova zgrada u javnom vlasništvu da bi se povećala energetska učinkovitost, donošenje zakona kojim bi se obvezali na “klimatsku neutralnost” i povećanje izdavanja dozvola za pribavljanje opreme koja služi za dobivanje energije iz obnovljivih izvora.
BiH bi isto trebala donijeti novi zakon o električnoj energiji na državnoj razini, uskladiti cijene električne energije s praksama EU, otvoriti i proširiti tržište za prodaju i kupovinu ovog energenta te donošenje novog zakona o prirodnom plinu.
Razvoj privatnog sektora i poslovnog okruženja
Druga sekcija odnosi se na privatni sektor, odnosno na prostor za investicije u BiH.
Poseban fokus je na reformama kojim bi se olakšalo poslovanje tvrtkama u oba entiteta, zbog čega se u Reformskoj agendi traži harmonizacija entitetskih odredaba i zakona u ovom kontekstu.
Također, digitalizacija je važan segment ovog dokumenta, u odnosu na privatni sektor i poslovno okruženje. Traži se, između ostalog, provođenje i mjera kojim bi se raširilo korištenje elektroničkog potpisa i pečata.
Od državnih vlasti se traže zakoni o arbitraži, medijaciji i rješavanju sporova, kao i odbacivanje i zamjena zakona na svim razinama koji su ostali kao pravna stečevina bivše Jugoslavije, a koji nisu u skladu sa zakonima EU.
Razvoj ljudskog kapitala
Unutar ove sekcije, EU od BiH traži da 60 posto djece bude u predškolskom odgoju ili vrtiću prije polaska u osnovnu školu. Unutar ove točke, traži se da najmanje 50 posto djece od 3 do 5 godina ispunjava ovaj uvjet, te da od 0 do 2 godine taj postotak djece bude 15 posto.
Od naše zemlje se, u ovom segmentu, traži i donošenje zakona o rodiljnom dopustu koji bi bio harmoniziran na razini cijele države, te provedba “socijalne karte” za osobe koje koriste socijalne programe.
Traži se i osposobljavanje u digitalnim vještinama za 30 posto nastavnog osoblja, te da barem 200 škola godišnje dobije širokopojasnu internetsku vezu. Uz to, očekuje se i da najmanje 40 posto učenika u srednjim tehničkim školama ima praksu kao dio školskog programa, te da najmanje 15 posto maturanata ovih škola dobije posao unutar godinu dana nakon što dobiju diplomu.
Vladavina prava
U sekciji Vladavina prava, od vlasti na razini BiH se očekuje donošenje novih zakona o sudovima BiH i Visokom sudbenom i tužiteljskom vijeću (VSTV).
Ono što je posebno važno za istaknuti je da se u mjeri traži osnivanje novog pravosudnog tijela koje bi se bavilo žalbama na presude Suda BiH.
Što se tiče zakona o VSTV-u, iz EU očekuju da se provede odredba o integritetu koja je sadržana u aktualnom zakonu, te da se financiranje VSTV-a prebaci na državni proračun.
Očekuje se i donošenje zakona o zaštiti “zviždača”, odnosno osoba koje ukazuju na korupciju u državnim institucijama, kao i zaštitu novinara i medija od političkih pritisaka i napada.
Od BiH se traži osnivanje Povjerenstva za sukob interesa na državnoj razini, te osnivanje antikorupcijskih tijela na razinama entiteta i države.
Poseban fokus je na Vijeću za državnu potporu, kao i na Konkurencijskom vijeću, gdje EU od BiH traži da se odluke donose na nepristran, profesionalan i transparentan način, te da se radi neovisno od političkih ili drugih pritisaka.
Od vlasti u BiH se traži i ukidanje zakona o kleveti na razini cijele države, rješavanje dugova javnih servisa, te više presuda za organizirani kriminal na svim razinama.
Na kraju, posljednje tri mjere odnose se na uvođenje viza građanima zemalja kojima je potrebna viza za ulazak u Europsku uniju.
Ustavni sud i Vijeće za državnu pomoć “riješeni” ublažavanjem prijašnjih mjera
Kao što je već od ranije poznato, BiH nije donijela Reformsku agendu zbog blokada iz SNSD-a, kojima su smetale odredbe vezane za Ustavni sud, te ukidanje entitetskog veta u Vijeću za državnu potporu.
Ovaj problem je “riješen” tako što je, u kontekstu Ustavnog suda, u donesenom dokumentu samo navedeno da se on treba “reformirati” i da se “treba riješiti pitanje stranih sudaca.”
Umjesto odredbe o popunjavanju Ustavnog suda, kojem nedostaju dvoje sudaca koje se biraju iz Narodne skupštine Republike Srpske, na kraj jedine rečenice o Ustavnom sudu dodana je odredba da se “mora naći način da se poštuju sve odluke.”
Slučaj Vijeća za državnu potporu je “riješen” tako što je zahtjev za ukidanje entitetskog veta potpuno ukinut i zamijenjen pozivom za “profesionalno djelovanje.”
Vrijedi istaknuti da je za dobar dio mjera rok prosinac 2025. godine, a konačni rok za neke od mjera je sredina 2027. godine. Usklađenost s dogovorenim mjerama Europska komisija će provjeravati svakih šest mjeseci.
Scena.ba
