Bugojno bi, po uzoru na Kakanj, moglo uvesti odluku kojom bi se vrijeđanje, uznemiravanje i neprimjereno ponašanje na društvenim mrežama tretiralo kao narušavanje javnog reda i mira. Takva najava već je izazvala ozbiljna upozorenja novinara, organizacija civilnog društva i medijskih stručnjaka, koji smatraju da bi se lokalnim odlukama mogla otvoriti vrata zlouporabama, selektivnom kažnjavanju i pritisku na kritičke glasove
Inicijativu je najavio Amir Šečibović, ministar prostornog uređenja, građenja, zaštite okoliša, povratka i stambenih poslova u Srednjobosanskom kantonu. On je na svom Facebook profilu napisao kako je Bugojno, prema njegovim riječima, “specifično i zatrovano mržnjom političara”, najavivši inicijativu da Općinsko vijeće izmijeni odluke po modelu Kaknja.
“A ja ću se pozabaviti na kantonu da se izmijene zakoni i da svi koji pređu granicu u javnom prostoru snose odgovornost”, naveo je Šečibović.
Prema pisanju Detektora, Šečibović nije odgovarao na poruke i pozive novinara, iako je u objavi spominjao i tvrdnje da u Bugojnu rukovoditelji samostalno mijenjaju pravilnike bez suglasnosti Vijeća te da to prolazi bez posljedica.
Kakanjski model već se primjenjuje
Prije više od godinu dana Općinsko vijeće Kakanj jednoglasno je usvojilo odluku o javnom redu i miru kojom se kažnjavaju prijetnje, vrijeđanje, omalovažavanje, nepristojno i drsko ponašanje, kao i drugi oblici uznemiravanja građana ili službenih osoba na javnom mjestu, društvenim mrežama, putem elektroničke pošte ili SMS poruka.
Tom odlukom policiji su dane ovlasti za izdavanje prekršajnih naloga. Međutim, iz policije su za Detektor potvrdili da nemaju poseban pravilnik o postupanju niti metodologiju za ovakve slučajeve.
Kantoni u Federaciji BiH imaju vlastite zakone o javnom redu i miru, dok općinske i gradske vlasti mogu donositi odluke o javnom redu i miru pozivajući se na Zakon o načelima lokalne samouprave u FBiH. Upravo na temelju tih ovlasti pojedine lokalne zajednice posljednjih godina pokušavaju proširiti pojam “javnog mjesta” i na društvene mreže te internetski prostor.
No, sugovornici Detektora upozoravaju kako lokalne zajednice nemaju ovlasti redefinirati pojam javnog mjesta mimo viših zakonskih akata, niti ograničavati slobodu izražavanja na način koji bi mogao biti suprotan međunarodnim standardima.
Upozorenja na zlouporabe
Feđa Kulenović, viši asistent na Katedri za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Sarajevu, smatra da bi lokalnim zajednicama bilo korisnije ulagati u medijsku, informacijsku i AI pismenost građana, umjesto u restriktivne odluke.
“Ovakva nastojanja reguliranja javnog prostora i slobode izražavanja samo dodatno guše manjinske glasove u svim sredinama i nikako ne rješavaju ‘probleme’ vrijeđanja, na koje svatko od nas svakako ima pravo”, rekao je Kulenović.
Koordinatorica javnih politika u Udruženju građana “Zašto ne” Maida Ćulahović upozorila je da bi eventualno usvajanje odluke u Bugojnu po uzoru na Kakanj moglo postati model i za druge lokalne zajednice.
“Sigurniji i odgovorniji online prostor ne može se postići površnim i parcijalnim rješenjima koja omogućavaju selektivnu i proizvoljnu primjenu, otvaraju vrata zlouporabama i cenzuri te su, dakle, u izravnoj suprotnosti s međunarodnim standardima, ali i domaćim zakonskim okvirima koji štite slobodu izražavanja”, kazala je Ćulahović.
Policija bi odlučivala što je uvredljivo
Na moguće posljedice upozorava i Mirna Stanković Luković, koordinatorica Linije za pomoć novinarima u Udruženju “BH novinari”. Ona smatra da su ovakve odluke suprotne Europskoj konvenciji o ljudskim pravima i međunarodnim standardima koji jamče slobodu govora.
Prema njezinim riječima, problematično je to što se političke i društvene tenzije pokušavaju rješavati represivnim, a ne sustavnim mjerama.
“Umjesto ozbiljne javne rasprave o digitalnim pravima, medijskoj pismenosti i postojećim mehanizmima zaštite od govora mržnje ili prijetnji, pribjegava se modelu koji policiji daje široke ovlasti da reagira na sadržaj objavljen na internetu kao da je riječ o incidentu na ulici ili fizičkom narušavanju javnog reda i mira”, pojasnila je Stanković Luković.
Posebno je upozorila da se time otvara mogućnost pokretanja prekršajnih postupaka protiv osoba koje na društvenim mrežama izražavaju mišljenje ili kritičke stavove o radu javnih dužnosnika.
“U demokratskom društvu granica između zaštite javnog reda i zaštite slobode govora mora biti vrlo pažljivo postavljena, jer se u suprotnom lako može dogoditi da kritika vlasti, satira ili oštra politička debata budu tretirane kao prekršaj”, naglasila je Stanković Luković.
Negativan trend u cijeloj BiH
Borka Rudić, glavna tajnica Udruženja “BH novinari”, podsjetila je da su slične odluke u BiH donošenе i tijekom pandemije koronavirusa. Tada je, kako je navela, reagirala i Institucija ombudsmana jer se radilo o ograničavanju prava na slobodu izražavanja.
Rudić upozorava da bi nastavak ovakve prakse mogao dovesti do sve većeg broja zakona i odluka kojima se ograničavaju prava i slobode novinara i medija, dok se istodobno ne rješavaju stvarni problemi poput odgovornosti online medija i društvenih mreža.
Srđan Traljić iz Transparency Internationala BiH ocijenio je da ovakvi potezi predstavljaju nastavak negativnih tendencija u cijeloj državi.
“Mi se zaista plašimo cenzure koju će ovakva država provoditi s ovom razinom korupcije, s ovakvom političkom kulturom, s ovakvim tendencijama koje godinama idu u pravcu uspostavljanja sve veće kontrole nad neovisnim institucijama i neovisnim medijima, te koje vode ka gušenju kritičkih glasova”, kazao je Traljić.
On je podsjetio i na kriminalizaciju klevete u Republici Srpskoj, ocjenjujući da je time otvoren prostor za progon građana zbog iznošenja mišljenja na društvenim mrežama ili u javnom prostoru.
Stručnjaci i organizacije civilnog društva ne spore da u online prostoru postoje govor mržnje, prijetnje i ozbiljni oblici uznemiravanja. No, upozoravaju da se takvi problemi ne mogu rješavati općinskim odlukama koje policiji ostavljaju širok prostor za proizvoljnu procjenu što je “uvredljiv”, “uznemirujući” ili “neprimjeren” sadržaj.
Scena.ba
