U Njemačkoj se raspravlja o dodatnom povećanju doprinosa za osobe bez djece u sklopu reforme sustava osiguranja za dugotrajnu skrb. Riječ je o osiguranju koje pokriva troškove skrbi za osobe koje zbog starosti, bolesti ili invaliditeta postanu ovisne o tuđoj pomoći.
Izvori iz koalicijske vlade u Berlinu potvrdili su njemačkoj novinskoj agenciji dpa kako ministrica zdravstva Nina Warken iz CDU-a razmatra povećanje dodatne stope doprinosa za osobe bez djece za 0,1 postotni bod, odnosno na 0,7 posto, prenosi DW.
Ministarstvo zdravstva nije željelo potvrditi medijske navode, nego se pozvalo na sveobuhvatan plan koji bi javnosti trebao biti predstavljen uskoro, prema pojedinim najavama i prije ljetne stanke.
Prema pisanju Uredničke mreže Njemačke, cilj je da osigurane osobe bez djece plaćaju ukupnu stopu doprinosa od 4,3 posto. Za osobe s djecom stope bi ostale nepromijenjene: 3,6 posto za jedno dijete, 3,35 posto za dvoje djece i 3,1 posto za troje djece.
Ministrica Warken procjenjuje kako bi sustav osiguranja za dugotrajnu skrb u sljedeće dvije godine mogao imati deficit od 22,5 milijardi eura ako se reforme ne provedu. Već je poznato da, među ostalim, planira smanjiti subvencije za skrb u domovima za starije i nemoćne, što bi moglo dovesti do znatnih dodatnih troškova za korisnike.
Stručnjaci: Takva mjera je moguća
Predsjednica Njemačkog vijeća ekonomskih stručnjaka Monika Schnitzer smatra kako su veći doprinosi za osobe bez djece mogući.
“Da, isključivo iz razloga pravednosti može se razmotriti takva mjera”, rekla je Schnitzer na predstavljanju proljetnog izvješća Vijeća.
Ipak, upozorila je kako bi glavni cilj trebao biti sprječavanje pretjeranog povećanja doprinosa za osiguranje dugotrajne skrbi.
Na financijske probleme upozorava i krovna organizacija fondova zdravstvenog osiguranja, koja ove godine očekuje deficit od milijardu eura.
Andreas Storm, izvršni direktor zdravstvenog osiguranja DAK, upozorio je da je zakonsko osiguranje dugotrajne skrbi u kritičnom stanju.
“Zakonsko osiguranje dugotrajne njege je u kritičnom stanju i zahtijeva hitnu pomoć”, rekao je Storm za dpa.
“Ako se ništa ne poduzme, nekoliko fondova osiguranja dugotrajne njege trebat će hitnu financijsku pomoć kako bi izbjegli insolventnost”, dodao je.
Storm smatra kako bi doprinosi za osiguranike mogli porasti već ove godine.
“S obzirom na trenutačni deficit od milijardu eura, očekuje se i povećanje doprinosa do 0,2 posto u drugoj polovici godine”, rekao je.
Pozvao je i njemačku vladu da pokrene otplatu 5,2 milijarde eura pomoći iz razdoblja pandemije koronavirusa. Riječ je o dodatnim troškovima koje su tijekom pandemije snosili fondovi osiguranja za dugotrajnu skrb, a koji bi, prema njihovu mišljenju, trebali biti pokriveni iz poreznih prihoda.
Govoreći o reformi dugotrajne skrbi, Storm je poručio kako bi nakon ljetne stanke trebalo obnoviti napore u tom smjeru.
“Dosad najavljeni prijedlozi reformi ne bi riješili krizu dugotrajne njege, nego bi je pogoršali”, ustvrdio je bivši stručnjak za zdravstvenu politiku CDU-a.
Više stope doprinosa za osobe bez djece posljedica su presude Saveznog ustavnog suda iz 2001. godine. Sud je tada odlučio da se doprinos roditelja održavanju sustava socijalnog osiguranja mora uzeti u obzir prilikom određivanja doprinosa za osiguranje dugotrajne skrbi.
Tu je presudu kasnije provela tadašnja vladajuća koalicija SPD-a, Zelenih i FDP-a, uvođenjem viših stopa za osobe bez djece. Suci u Karlsruheu nisu odredili konkretne kriterije za razlikovanje, pa donositelji odluka imaju prostor za prilagodbu pravila.
scena.ba
