Pandemija koronavirusa odnijela je oko 22,1 milijun života diljem svijeta u razdoblju od 2020. do 2023. godine, što je više od tri puta više od službeno prijavljenih oko sedam milijuna, pokazuje nova procjena Svjetske zdravstvene organizacije (WHO).
U godišnjem izvješću WHO-a navodi se da revidirani podaci ne obuhvaćaju samo izravne smrti od koronavirusa, već i posljedice preopterećenih zdravstvenih sustava, kao i šire društvene i ekonomske učinke pandemije. Organizacija ističe da je 2021. godina bila najteža, s do 10,4 milijuna dodatnih smrtnih slučajeva.
Dugoročne posljedice
WHO upozorava i na dugoročne posljedice pandemije, uključujući pad očekivanog životnog vijeka na globalnoj razini — sa 73 godine u 2019. na oko 71 godinu u 2021. godini, što predstavlja povratak na razine iz prethodnog desetljeća.
Istodobno, izvješće pokazuje i određeni napredak u pojedinim područjima, uključujući smanjenje infekcija HIV-om, kao i pad potrošnje alkohola i duhana u mnogim državama. Navodi se i da je između 2015. i 2024. godine 961 milijun ljudi dobio pristup pitkoj vodi, 1,2 milijarde sanitarnim uvjetima, 1,6 milijardi osnovnim higijenskim uslugama te 1,4 milijarde sigurnim metodama kuhanja.
Ozbiljni globalni izazovi
Međutim, WHO upozorava da i dalje postoje ozbiljni globalni izazovi, uključujući porast malarije za 8,5 posto, kao i probleme poput anemije, koja pogađa gotovo jednu od tri žene u reproduktivnoj dobi.
U izvješću se ističe i rodno uvjetovano nasilje, koje pogađa svaku četvrtu ženu u svijetu, kao i porast pretilosti kod djece, koja je u 2024. godini zabilježena kod 5,5 milijuna djece mlađe od pet godina. Također se upozorava na nedovoljno i neujednačeno prikupljanje podataka o smrtnosti u mnogim državama, što otežava precizno praćenje globalnih zdravstvenih trendova.
Generalni direktor WHO-a Tedros Adhanom Ghebreyesus ocijenio je da izvješće pokazuje „istodobni napredak i nejednakosti” te pozvao države da ojačaju zdravstvene sustave i unaprijede prikupljanje podataka.
Scena.ba
