Motivacija rijetko nestane zbog jednog lošeg iskustva. Mnogo češće slabi postupno, kroz male svakodnevne obrasce ponašanja u kojima svoje odluke sve više prilagođavate očekivanjima drugih.
To mogu biti situacije u kojima čekate da netko odobri vašu ideju, ne iznosite mišljenje dok ne vidite kako razmišlja ostatak grupe ili odgađate odluku dok ne dobijete potvrdu da je ispravna.
Takvo ponašanje u početku može izgledati kao obzirnost ili društvena prilagodljivost, no s vremenom može narušiti osjećaj osobne autonomije.
Traženje tuđeg odobravanja može oslabiti motivaciju
Psiholozi ovaj obrazac objašnjavaju teorijom samoodređenja (Self-Determination Theory), jednom od najutjecajnijih teorija motivacije. Pregledno istraživanje objavljeno 2020. godine u časopisu Contemporary Educational Psychology pokazalo je da dugotrajna motivacija počiva na tri ključna psihološka čimbenika:
- osjećaju kompetentnosti
- osjećaju povezanosti s drugima
- osjećaju autonomije, odnosno uvjerenju da sami upravljate svojim odlukama.
Kada stalno tražite potvrdu drugih prije nego što nešto učinite, upravo taj osjećaj autonomije postupno slabi.
Primjerice, možda prije prihvaćanja novog projekta tražite partnerovo odobrenje, prije iznošenja mišljenja procjenjujete reakcije okoline ili nakon objave na društvenim mrežama napeto iščekujete tuđe reakcije.
Takvi postupci sami po sebi nisu problematični. Problem nastaje kada postanu automatska navika zbog koje osjećate da ne možete djelovati bez tuđeg odobravanja.
Zašto ovu naviku često ne primjećujemo?
Traženje potvrde drugih lako se može zamijeniti za odgovornost ili promišljenost.
Osoba koja se često savjetuje s drugima može djelovati pažljivo i razborito, a u mnogim radnim i obiteljskim okruženjima takvo se ponašanje čak i potiče.
Međutim, postoji važna razlika između traženja mišljenja i ovisnosti o odobravanju.
Ako saslušate savjete drugih, a konačnu odluku donesete sami, zadržavate osjećaj osobne odgovornosti. No, ako odluku zapravo određuje reakcija drugih ljudi, tada i vaša motivacija postaje ovisna o vanjskoj potvrdi.
Metaanaliza objavljena 2021. godine u časopisu Organizational Psychology Review, koja je obuhvatila podatke iz 124 istraživanja radnih okruženja, pokazala je razliku između dvije vrste motivacije.
Osobe koje djeluju zato što su njihove aktivnosti usklađene s osobnim vrijednostima dugoročno ostaju motiviranije od onih koje nešto rade prvenstveno kako bi izbjegle osjećaj krivnje, srama ili razočaranja drugih ljudi.
Iako vanjski pritisak može kratkotrajno potaknuti aktivnost, teško održava dugoročnu unutarnju motivaciju.
Kako traženje odobravanja utječe na mozak?
Prema pregledu istraživanja objavljenom 2017. godine u časopisu Frontiers in Human Neuroscience, mozak postupno može promijeniti način na koji doživljava nagradu.
Dopaminski sustav prirodno nagrađuje trud, napredak i postignuće. Međutim, kada osoba dugotrajno ovisi o vanjskim potvrdama, zadovoljstvo vlastitim uspjehom može postati manje izraženo, dok očekivanje pohvale ili priznanja postaje glavni izvor osjećaja nagrade.
Takav obrazac može se razviti iz različitih razloga, primjerice zbog nesigurnih obrazaca privrženosti, odrastanja u obiteljima u kojima se odobravanje koristilo kao sredstvo kontrole ili rada u izrazito kompetitivnom okruženju.
To ne znači da biste trebali zanemarivati mišljenje drugih. Cilj je ponovno razviti sposobnost da vlastite odluke donosite prema vlastitim vrijednostima, a ne isključivo prema očekivanjima okoline.
Kako ponovno razviti unutarnju motivaciju?
Istraživanja pokazuju da motivacija raste kada ljudi djeluju u okruženju koje podržava njihovu autonomiju, umjesto da ih motivira isključivo nagradama, procjenama ili pohvalama.
Jedna od metoda koju psiholozi preporučuju naziva se razjašnjavanje osobnih vrijednosti. Riječ je o procesu u kojem razmišljate o tome što vas doista zanima i ispunjava, umjesto što mislite da biste trebali željeti.
Randomizirano kontrolirano istraživanje objavljeno 2015. godine u časopisu Implementation Science pokazalo je da ovakve vježbe povećavaju unutarnju motivaciju zaposlenika te povećavaju vjerojatnost da će ustrajati u svojim planovima.
Stručnjaci preporučuju i jednostavne svakodnevne vježbe kojima možete ponovno ojačati unutarnji osjećaj autonomije, primjerice:
- dovršite neki zadatak bez potrebe da ga ikome pokažete ili o njemu govorite
- donesite manju odluku bez traženja tuđeg mišljenja
- usmjerite pozornost na zadovoljstvo koje proizlazi iz samog procesa, a ne iz tuđe pohvale.
Takvi mali koraci mogu pomoći da ponovno razvijete unutarnji osjećaj kontrole i postupno vratite motivaciju koja ne ovisi o odobravanju drugih.
Scena.ba
