Koalicija “Pod lupom” predstavila je rezultate najnovijeg ispitivanja javnog mnijenja o kvaliteti života građana u Bosni i Hercegovini, razini povjerenja u bh. institucije te stavovima građana o euroatlantskim integracijama.
Prema istraživanju ove organizacije, gotovo sedam od deset građana (68,8 posto) podupire članstvo Bosne i Hercegovine u Europskoj uniji.
Značajne razlike postoje u pogledu entiteta. Građani iz FBiH smatraju da BiH treba postati članica EU-a sa 77,7 posto, dok 52,8 posto građana iz RS-a smatra da BiH treba postati članica EU-a.
Također, 57,1 posto građana smatra da BiH treba postati članica NATO-a. Građani u RS-u u znatno manjoj mjeri smatraju da BiH treba postati članica NATO-a sa 17 posto, naspram 83 posto građana u FBiH.
Građani BiH odgovarali su i na pitanja o tome koji su ključni problemi naše zemlje.
Najčešće su izdvojeni kriminal i korupcija (30,2 posto), loše stanje gospodarstva (16,8 posto) i nepovoljna politička situacija (14,9 posto).
S druge strane, tri najvažnija aspekta za svakodnevni život građana u BiH jesnost zdravstveni sustav (26,2 posto), primanja (22,5 posto) i sigurnost (19,8 posto).
Iz Koalicije “Pod lupom” ističu da su građani u istom istraživanju prije dvije godine naveli da im je najveći prioritet bolja gospodarska situacija, ali je nakon dvije godine prvi prioritet građana postao bolji zdravstveni sustav.
Povjerenje građana u institucije i društvene aktere dodatno je erodiralo. Gotovo trećina građana (29,7 posto) navodi da nema povjerenja ni u koga u društvu, što ukazuje na duboku krizu društvene kohezije.
Istodobno, i tradicionalno najstabilniji oslonac, obitelj, bilježi značajan pad povjerenja (s 24,7 posto 2024. godine na 8,5 posto 2026. godine), što može ukazivati na šire društvene i gospodarske pritiske koji utječu čak i na najbliže socijalne veze.
Percepcija rada vlasti u velikoj mjeri odražava ove stavove. Većina građana smatra da vlasti ne rade ništa (25,4 posto) ili da rade samo za vlastiti interes (20,9 posto).
Navedeno upućuje na zaključak da građani ne prepoznaju političke predstavnike kao aktere koji odgovaraju na njihove potrebe.
Ocjenjujući rad svih institucija u BiH, na državnoj, entitetskoj, županijskoj i lokalnoj razini, građani su dali jedva prolaznu dvojku za rad institucija uz pad povjerenja u institucije vlasti na svim razinama.
Najveća prosječna ocjena, 2,45, dana je (građo)načelnicima, što ukazuje na to da je lokalna razina vlasti ta koja uživa najveće povjerenje građana. Međutim, uspoređujući to s ocjenom od prije dvije godine, koja je tada iznosila 3,10, očito je da i lokalna razina postupno gubi povjerenje.
Kombinacija ovih čimbenika, odnosno gospodarske nesigurnosti, korupcije i niskog povjerenja u institucije, izravno se odražava na mišljenja građana o ostanku u zemlji.
Skoro polovina građana (40,6 posto) ozbiljno je razmatrala napuštanje BiH. Značajna razlika postoji između građana mlađe i starije životne dobi, pri čemu su mlađi ozbiljno razmišljali o odlasku u 62,1 posto slučajeva, dok su stariji o tome razmišljali ozbiljno u samo 7,2 posto slučajeva.
Više od polovine građana BiH (63,5 posto) smatra da danas živi gore u odnosu na prije pet godina. Dodatno, primjetan je i trend rasta takvog mišljenja, s obzirom na to da je prije samo dvije godine većina građana ipak mislila da u danom trenutku živi bolje nego prije pet godina (tada 52,3 posto njih), što danas nije slučaj.
Scena.ba
