Peking se profilirao u apsolutno središte globalne diplomacije upravo u razdoblju kada je multilateralizam postao izrazito fragmentiran, a diplomatske rute sve nepredvidljivije. Unutar samo nekoliko tjedana, u Velikoj dvorani naroda u Pekingu izmijenili su se čelnici triju ključnih sila čiji odnosi tresu stabilnost planeta.
Nakon iranskog šefa diplomacije Abbasa Araghchija i američkog predsjednika Donalda Trumpa, u posjet kineskom predsjedniku Xi Jinpingu stigao je i ruski čelnik Vladimir Putin. Putinov 25. posjet Xiju pečat je koji potvrđuje da se sve globalne krize, od ekonomskih do ratnih, danas prelamaju preko stola strpljivog, smirenog i autoritativnog Xija.
Kina je ulogu ekonomske tvornice svijeta zamijenila novom, postavši nezaobilazno geopolitičko stabilizacijsko središte koje svojom gravitacijom privlači najjače svjetske sile.
Iranski uvod za rješavanje sukoba
Posjet iranskog ministra Araghchija bio je izravan uvod u rješavanje rata u Zaljevu i otvaranje strateškog prolaza u Hormuškom tjesnacu, prvenstveno za kineske brodove. Kina je tu odigrala ulogu posrednika koji iza kulisa koristi svoj ekonomski utjecaj kako bi stabilizirao energetske tokove.
Samo nekoliko dana kasnije uslijedio je dugoočekivani posjet Donalda Trumpa. Njegov dolazak u Peking potvrdio je pragmatičnu, ali izrazito natjecateljsku prirodu američko-kineskih odnosa. Washington je napadno tražio kineske ustupke u trgovini i jačanje pritiska na Teheran, izbjegavajući neugodna pitanja o Tajvanu. Kina je demonstrirala ravnopravnost, odbijajući ultimatume i pozicionirajući se kao jamac smirenosti i predvidljivosti, naspram američke vanjske politike koja postaje sve izrazitije impulsivna, nasilna i neurotična.
Krunu diplomatskog maratona predstavlja dolazak Vladimira Putina, koji nosi znatno veći paket konkretnih ekonomskih, vojnih i energetskih dogovora od onog Trumpova. Dok SAD i Europa pokušavaju izolirati Moskvu, Peking slavi desetljeća strateškog partnerstva s Rusijom, obilježavajući 30 godina strateškog partnerstva i 25 godina od potpisivanja Ugovora o dobrosusjedstvu i prijateljskoj suradnji. Time Kina šalje jasnu poruku Washingtonu: ekonomska suradnja sa SAD-om je poželjna, ali strateški savez s Rusijom u izgradnji multipolarnog svijeta ostaje čvrst temelj kineske doktrine.
Vješto balansiranje između američkog kapitala, ruskih resursa i strateške pozicije Zaljeva
Ovi događaji crtaju novu kartu moći u kojoj Kina djeluje kao geopolitički pupak svijeta. Dok zapadne institucije gube kapacitet za rješavanje kriza, Peking nudi pragmatične, transakcijske okvire koji privlače i saveznike i suparnike. Sposobnost Kine da u istom mjesecu koordinira s Iranom, pregovara o stabilnosti s Trumpom i produbljuje savez s Putinom dokaz je zrelosti njezine diplomacije.
Svijet više ne čeka odluke samo iz Washingtona, Moskve ili Bruxellesa. Ključni odgovori na pitanja globalne sigurnosti, energetskih ruta i ekonomske stabilnosti danas se, bez ikakve sumnje, donose u Pekingu.
Kinesko Ministarstvo vanjskih poslova poručuje da će produbljivanje odnosa između Pekinga i Moskve „ubrizgati više stabilnosti i pozitivne energije u svijet”, prenosi kineska državna agencija Xinhua. Ovim Kina poručuje da je suradnja dviju zemalja stup globalnog balansa, a ne agresivni blok, kako navode kritičari sa zapada.
Kineski mediji Putinov posjet tretiraju kao rutinsku, ali visokoprofilnu „razmjenu mišljenja o bilateralnim odnosima i regionalnim pitanjima”, čime Peking mudro zadržava imidž neutralne točke spajanja za sve globalne aktere.
Što Putin i Kremlj očekuju od posjeta?
Za razliku od diplomatski opreznog Pekinga, Kremlj je preko glasnogovornika Dmitrija Peskova otvoreno poručio da od ovog posjeta ima „veoma ozbiljna očekivanja”. Putinov fokus duboko je pragmatičan i usmjeren na ekonomski opstanak Rusije.
Na prvom su mjestu energetski megaprojekti, poput ubrzanja pregovora o izgradnji plinovoda „Snaga Sibira 2” (Power of Siberia 2). Rusiji je hitno potrebno preusmjeriti 50 milijardi kubnih metara plina godišnje iz svojih arktičkih polja prema Kini, nakon što je gotovo izgubila europsko tržište.
Rusiji je potrebna i zaobilaznica za sankcije i financije zapadnih sila, pa ne iznenađuje da je ruska delegacija prepuna ministara gospodarstva i šefova kompanija. Putin očekuje učvršćivanje platnih sustava u juanima i rubljima kako bi se u potpunosti zaobišao zapadni financijski sustav (SWIFT) i osigurao nesmetan uvoz kineske tehnologije.
Dolaskom u Peking odmah nakon Trumpa, Putin želi osobno od Xi Jinpinga saznati što je američki predsjednik nudio ili zahtijevao od Kine. Putin očekuje potvrdu da kinesko-rusko partnerstvo „bez granica” ostaje čvrsto i da Trumpov pragmatizam neće natjerati Peking da se distancira od Moskve.
Scena.ba
