Mladi parovi ističu da je zasnivanje obitelji gotovo nemoguće: “Planirali smo dijete, ali s ovim primanjima to je neodgovorno. Jednostavno, nemamo sigurnost”
Dok statistike bilježe rast plaća, svakodnevica građana Bosne i Hercegovine priča sasvim drugačiju priču. Minimalna plaća u Federaciji BiH za 2026. godinu iznosi oko 1027 KM, ali realni troškovi života višestruko su veći. Prema podacima Saveza samostalnih sindikata BiH, sindikalna potrošačka košarica za ožujak 2026. iznosila je čak 3335,50 KM, što znači da minimalac pokriva tek oko 30 posto osnovnih troškova života četveročlane obitelji, piše portal Večernjeg lista BiH.
Život nije statistika
Kada radnica kaže da nakon računa i hrane “ostane tek da preživi”, to nije privatni problem jedne obitelji, to je društveni signal. Dostojanstvena plaća nije luksuz ni privilegij, nego prag normalnog života – da se od rada može planirati budućnost, brinuti o zdravlju, školovati djecu i premostiti nepredviđene troškove bez zaduživanja. U Bosni i Hercegovini rasprava o plaćama često se svede na statistiku, minimalnu, prosječnu i medijalnu. Ali stvarni život se ne događa u tabelama. Događa se u kućnim proračunima koji pucaju na prvoj neočekivanoj stavci, u dodatnim poslovima koji “spašavaju mjesec” i u tišini ljudi koji ne govore jer se boje posljedica na poslu. Građani s kojima smo razgovarali ističu da se život od minimalne plaće svodi na puko preživljavanje.
“Radim za minimalac. Kad platim stan i režije, ostane mi možda 200 maraka. To je dovoljno za nekoliko dana hrane, ne za cijeli mjesec”, kaže Ana iz Mostara. Sličnu priču ima i Dragan: “Da nemam vrt i roditelje na selu, ne znam kako bih preživio. Meso kupujem jednom tjedno, i to kad je na akciji.” Prema strukturi sindikalne košarice, najviše novca odlazi na prehranu – više od 40 posto ukupnih troškova. Građani potvrđuju da su cijene hrane postale najveći udar na kućni proračun.BiH bilježi rast plaća…Brojke na platnim listama u BiH sve veće, samo ima jedno veliko ALIDetalji porezna tajnaVJEROVALI ILI NE U Federaciji BiH isplaćena plaća veća od pola milijuna KM! Evo u kojoj djelatnosti
“Svaki odlazak u trgovinu je stres. Prije sam s 50 KM mogla napuniti vrećicu, danas jedva nekoliko osnovnih stvari”, kaže Marija iz Mostara. Troškovi stanovanja i komunalija dodatno opterećuju kućni proračun. Posebno je teško podstanarima. “Stanarina mi je 500 KM, režije još 300. To je više od dvije trećine plaće. Ostalo krpam kako znam”, govori Branka. Mladi parovi ističu da je zasnivanje obitelji gotovo nemoguće.
“Planirali smo dijete, ali s ovim primanjima to je neodgovorno. Jednostavno, nemamo sigurnost”, kaže Ivana.
Društveni standard
Ni oni s prosječnim primanjima nisu u mnogo boljoj situaciji. Prosječna plaća u Federaciji BiH iznosila je oko 1671 KM, što pokriva tek polovinu potrošačke košarice. “Radimo suprug i ja, imamo dvije plaće i opet jedva izlazimo na kraj. Sve ode na račune i djecu”, kaže Jasna. Građani ističu da su štednja, odmor ili bilo kakav luksuz postali nedostižni.
“Ne sjećam se kad sam posljednji put otišla na more. To je za nas postalo luksuz, ne normalna stvar”, kaže Sanja. Mnogi naglašavaju da problem nije samo visina plaće već i stalni rast cijena. “Plaće rastu minimalno, a cijene skaču svaki mjesec. To je utrka koju radnici ne mogu dobiti”, zaključuje jedan sugovornik. I dok službeni podaci govore o ekonomskom rastu, svakodnevni život pokazuje duboki jaz između primanja i troškova. Minimalna plaća, kako ističu građani, ne omogućava dostojanstven život, već tek preživljavanje iz mjeseca u mjesec.Rast troškova života u Republici SrpskojInflacija skočila na 4,9 posto: Usluge i energenti najviše poskupjeli, udar na obiteljske proračunerazlike u standarduDok Europljani rade da bi živjeli, građani BiH često rade da bi – preživjeli
U takvim okolnostima pitanje više nije kako živjeti dobro – nego kako uopće preživjeti. Armin Šestić iz Udruge za socijalni, kulturni i kreativni razvoj ZORA naglašava da je ključno pomaknuti fokus s “minimalnog” kao norme na “dostojanstveno” kao cilj. Deklaracija o dostojanstvenoj plaći traži da dostojanstvena plaća postane mjerljiva kategorija u statistici i okvir u zakonodavstvu te da se socijalni dijalog vodi na temelju stvarnih troškova života, a ne političkih procjena.
“Dostojanstvena plaća nije privilegij – ona je pravo. Minimalna plaća je zakonski prag, ali dostojanstvena plaća je društveni standard kojem trebamo težiti jer rad ne smije značiti siromaštvo”, kazao je za federalna.ba Šestić. U praksi to znači da nije dovoljno “povećati minimalac” bez jasne veze s realnim troškovima života. Dostojanstvena plaća traži da se radi puno radno vrijeme bez prisile na prekovremeni rad samo da bi se pokrile osnovne potrebe.
Scena.ba
