Ministarstvo rada i socijalne politike Federacije Bosne i Hercegovine pripremilo je prijedlog izmjena i dopuna Zakona o mirovinskom i invalidskom osiguranju (MIO), a te bi izmjene i dopune trebale biti donesene po skraćenom postupku.
Cilj ovog ministarstva je da se ove izmjene i dopune usvoje u Parlamentu FBiH do kraja ove godine. Ako ih parlamentarci prihvate, sljedeće godine uslijedit će značajne promjene uvjeta umirovljenja i uvjeta rasta mirovina u ovom entitetu.
Naknada za fizičku onesposobljenost (invaliditet)
Prvi članak zakona čija je izmjena predložena jest stavak 4. članka 67., kojim se tretira novčana naknada za fizičku onesposobljenost (invaliditet), a koji je trenutačno definiran ovako:
“Osnovica novčane naknade za fizičku onesposobljenost je najniži iznos mirovine utvrđen u skladu s ovim zakonom.”
Predložena izmjena stavka 4. članka 67. definirana je ovako:
“Osnovica za novčanu naknadu za fizičku onesposobljenost je najniži iznos mirovine isplaćen u prosincu 2024., usklađen za sva pripadajuća povećanja na dan ostvarivanja prava, a dalje se usklađuje s člankom 79. ovog zakona.”
Usklađivanje mirovina
Članak 79. odnosi se na usklađivanje, rast mirovina, a koji važećim Zakonom glasi:
“Mirovine se usklađuju 15. travnja svake godine na način da se usklađuju u visini zbroja 50 posto rasta potrošačkih cijena i 50 posto rasta bruto domaćeg proizvoda (BDP) u FBiH u prethodnoj godini, a prema podacima Federalnog zavoda za statistiku, osim mirovina ostvarenih u godini u kojoj je usklađivanje, a najviše do stope rasta BDP-a u prethodnoj godini. Iznimno od prethodnog stavka, najviše mirovine se neće usklađivati/povećavati sve dok najniži iznos mirovine ne dostigne jednu petinu iznosa najviše mirovine ostvarene u skladu s ranijim propisima.”
Predložene izmjene i dopune Zakona podrazumijevaju usklađivanje mirovina dva puta godišnje (1. siječnja i 1. srpnja), a ne samo jednom, 15. travnja, kako je to sada slučaj. Dakle, predložena izmjena članka 79. glasi:
*”Nositelj osiguranja, počev od 1. siječnja 2026., po službenoj dužnosti, bez donošenja rješenja, a na osnovu službenih statističkih podataka Federalnog zavoda za statistiku, usklađuje mirovine dva puta godišnje, i to 1. siječnja i 1. srpnja, sa stopom rasta, odnosno smanjenja indeksa potrošačkih cijena i bruto plaća u FBiH u prethodnom polugodištu u odnosu na polugodište koje mu prethodi, i to:
- Po stopi koja je zbroj 60 posto rasta, odnosno smanjenja indeksa potrošačkih cijena i 40 posto rasta, odnosno smanjenja bruto plaće ako je stopa promjene indeksa potrošačkih cijena viša od stope promjene bruto plaće, ili jednaka toj stopi;
- Po stopi koja je zbroj 40 posto rasta, odnosno smanjenja indeksa potrošačkih cijena i 60 posto rasta, odnosno smanjenja bruto plaće ako je stopa promjene indeksa potrošačkih cijena manja od stope promjene bruto plaće.*
Planirano je i to da se za izračun sudjelovanja stope promjene potrošačkih cijena u zbroju potrošačkih cijena i bruto plaće uzimaju apsolutni brojevi tih stopa.
Sljedećim stavkom članka 79. tretiraju se okolnosti pod kojima neće biti usklađivanja, rasta mirovina:
“Ako bi stopa, koja je zbroj rasta, odnosno smanjenja indeksa potrošačkih cijena i rasta, odnosno smanjenja bruto plaće dovela do negativnog usklađivanja, mirovine se ne usklađuju. Mirovine ostvarene u godini u kojoj je usklađivanje, ne usklađuju se u toj godini”, obrazloženo je.
S obzirom na to da bi se mirovine usklađivale dva puta godišnje, predloženo je brisanje članka 80. Zakona o MIO, koji podrazumijeva izvanredno usklađivanje mirovina. Naime, trenutačnim zakonom je omogućeno da se izvanredno usklađivanje mirovina može dogoditi jednom godišnje.
Najniža i zajamčena mirovina
Jednako su značajne predložene izmjene i dopune članka 81., koji se odnosi na najnižu i zajamčenu mirovinu. Naime, njime je predviđeno sljedeće:
“Korisniku, kome je starosna mirovina određena u iznosu manjem od najnižeg iznosa mirovine, utvrđenog ovim člankom Zakona, isplaćuje se najniža mirovina.”
Međutim, najniža starosna mirovina trebala bi ovisiti o dužini mirovinskog staža te će se određivati u postotku od prosječne mirovine isplaćene u prosincu prethodne godine, i to:
- Za između 15 i 20 godina staža neće moći biti niža od 60 posto prosječne mirovine isplaćene u prosincu prethodne godine;
- Za između 20 i 25 godina staža neće moći biti niža od 65 posto prosječne mirovine isplaćene u prosincu prethodne godine;
- Za između 25 i 30 godina staža neće moći biti niža od 70 posto od prosječne mirovine isplaćene u prosincu prethodne godine;
- Za između 30 i 35 godina staža neće moći biti niža od 75 posto prosječne mirovine isplaćene u prosincu prethodne godine;
- Za između 35 i 40 godina staža neće moći biti niža od 85 posto prosječne mirovine isplaćene u prosincu prethodne godine;
- Za 40 godina staža i više neće moći biti niža od 95 posto prosječne mirovine isplaćene u prosincu prethodne godine.
Dakle, najniža starosna mirovina više neće biti svima jednaka, već će biti određena godinama staža.
Nadalje, kada je u pitanju zajamčena mirovina, na nju će imati pravo osoba s 40 godina staža i više, a kojoj je mirovina određena u iznosu manjem od mirovine utvrđene ovim stavkom zakona. Dakle, to znači da će zajamčena mirovina biti u iznosu prosječne samostalne mirovine isplaćene u prosincu, usklađene za sva pripadajuća povećanja na dan ostvarivanja prava te će se usklađivati kako je propisano Zakonom.
Predložene su izmjene i dopune kojima se tretira obiteljska, odnosno invalidska mirovina. Važećim zakonom je utvrđeno da obiteljska, odnosno invalidska mirovina iznosi 70 posto za jednog člana obitelji, 80 posto za dva člana obitelji, 90 posto za tri člana obitelji i 100 posto od osnovice za četiri i više članova obitelji.
S druge strane, za razliku od navedenog, predviđeno je da obiteljska, odnosno invalidska mirovina, ne može biti niža od 90 posto od prosječne mirovine isplaćene u prosincu prethodne godine.
Osim toga, najviša mirovina će ostati nepromijenjena, tj. iznosit će pet najviših mirovina isplaćenih u prosincu 2024.
Scena.ba
