Prihodi od neizravnih poreza u Bosni i Hercegovini u prva tri mjeseca 2026. godine iznosili su dvije milijarde i 920 milijuna KM, što je za 169 milijuna KM ili 6,14 posto više u odnosu na isto razdoblje prošle godine, kada su iznosili dvije milijarde i 751 milijun KM. Samo u ožujku 2026. godine prikupljena je jedna milijarda i 34 milijuna KM neizravnih poreza, što je za 85 milijuna KM, odnosno 8,96 posto više nego u istom mjesecu prošle godine.
Ovo, prema riječima ekonomskog stručnjaka Faruka Hadžića, na prvi pogled djeluje kao snažan fiskalni signal. Međutim, kako kaže, kada se uđe u strukturu podataka, jasno je da je ovaj rast rezultat kombinacije cjenovnih efekata i stabilne nominalne razine potrošnje.
Odgođeni efekt
— Posebno je važno naglasiti da je u istom razdoblju izvršen povrat PDV-a u iznosu od 516 milijuna KM, što znači da su neto prihodi za raspodjelu iznosili 2,403 milijarde KM, uz rast od čak 8,75 posto. Drugim riječima, nakon svih povrata, javni sektor je dobio još snažniji rast nego što sugeriraju bruto podaci, što ukazuje na relativno stabilnu fiskalnu bazu – kazao je Hadžić.
Dalje objašnjava da u uvjetima kada je službena inflacija pala na gotovo četiri posto, a prihodi rastu iznad šest posto, jasno je da postoji tzv. „odgođeni efekt inflacije“; cijene su ostale na povišenoj razini iz prethodnog razdoblja, što i dalje generira visoku osnovicu za PDV. — Drugim riječima, može se reći da građani ne troše nužno više u realnom smislu, nego troše zbog skupljih proizvoda i usluga – objasnio je.
Hoće li pomoći?
Prema mišljenju ekonomskog stručnjaka i federalnog zastupnika Admira Čavalića, ovaj podatak je očekivan s obzirom na to da svjedočimo iznimnoj inflaciji. — Neizravni porezi su fokusirani na potrošnju, tako da inflacija naglašava prihode od istih. U pozadini, realna kupovna moć građana opada – kazao je Čavalić.
Ekonomistica Svetlana Cenić sličnog je mišljenja jer, kako je kazala, s obzirom na visinu inflacije i porast uvoza, ovo nije veliko povećanje. — Samo je pitanje hoće li to povećanje i ti milijuni otići na ublažavanje posljedica inflacije i neracionalnog ponašanja vlasti u ova teška vremena. Ili će, pak, pomoći poljoprivredi kako bismo imali što jesti – izjavila je Cenić.
Kako se prihodi raspoređuju?
Prihodi od PDV-a, trošarina (akciza), carina i drugih neizravnih poreza uplaćuju se na Jedinstveni račun UNO-a. Prije raspodjele, iz tih se sredstava izdvaja minimalna rezerva za svakodnevne povrate poreza obveznicima.
Nakon izvršenih povrata, dio sredstava koristi se za financiranje institucija BiH, u skladu s proračunom. Preostali iznos se zatim raspodjeljuje entitetima i Brčko distriktu. Raspodjela se vrši prema koeficijentima koje kvartalno utvrđuje Upravni odbor UNO-a. Prema posljednjim važećim koeficijentima:
- Federaciji BiH pripada 62,01 %
- Republici Srpskoj 34,44 %
- Brčko distriktu 3,55 %
