Radilo se o dokumentaciji koju su u arhivama tadašnje Službe državne sigurnosti (SDS) zatekle novoformirane hrvatske sigurnosne i obavještajne službe, a nastala je u razdoblju od 1937. godine do 30. svibnja 1990. godine. Hrvatskom državnom arhivu tada su predana 134 dužna metra dokumentacije.
Dokumentacija obuhvaća različita područja djelovanja SDS-a: unutarnju problematiku (dokumentacija iz vremena Kraljevine Jugoslavije, ostatci dokumentacije ustaškog režima, dokumentacija SDS-a o vjerskim zajednicama, bivšim građanskim strankama, terorizmu, diverzijama, iredentizmu); emigraciju (stranke i pokreti poput HRB-a, HOP-a, jugoslavenska ekstremna emigracija, osobe na radu u inozemstvu koje neprijateljski djeluju, akcije i obrade) te strane obavještajne službe (prije, za vrijeme i nakon II. svjetskog rata).
Nadalje, dokumentacija obuhvaća i rad SDS-a (normativni akti i korespondencija s drugim državnim tijelima, upute o radu, nomenklature, urudžbeni zapisnici, analize, pregledi, prikazi, savjetovanja) te analitičke materijale i osvrte, indikativne informacije i druge preglede Saveznog sekretarijata unutarnjih poslova SFRJ.
FOTO: HDA
SOA predala 67 tisuća tajnih dosjea SDS-a
Hrvatske sigurnosne i obavještajne službe već su ranije predale Hrvatskom državnom arhivu 67 tisuća dosjea osoba koje su obrađivale tajne službe bivše države. nastale radom bivše Službe državne sigurnosti, kao i veći dio dokumentacije iz vremena Drugog svjetskog rata koju je SDS imao u svojim arhivima.
Sasvim je izvjesno da je dio dokumentacije ukraden ili uništen prije osamostaljenja Hrvatske i formiranja hrvatskih sigurnosnih i obavještajnih službi. Nije isključeno ni da je dio dokumentacije preseljen u arhiv u Beogradu.
Kako su dosjei bivše Službe državne sigurnosti, nasljednice ozloglašene UDB-e, godinama bili značajna medijska i politička tema, a nerijetko se o brojnim političarima, medijskim djelatnicima i inim osobama iz javnog života nagađalo kako su aktivno surađivali s tajnim službama bivše Jugoslavije, ne čudi velik interes javnosti za tu temu.
Hrvatski državni arhiv nerado daje informacije medijima
Pitali smo stoga Hrvatski državni arhiv kakav je interes građana za uvidom u tu dokumentaciju. Brojke o zahtjevima građana za uvidom u tajne dosjee dobili smo od Hrvatskog državnog arhiva tek nakon što smo se pozvali na pravo javnosti na pristup informacijama prema Zakonu o pristupu informacijama.
“Gradivo arhivskog fonda HR-HDA-1561 Služba državne sigurnosti Republičkog sekretarijata za unutrašnje poslove Socijalističke Republike Hrvatske (RSUP) SR Hrvatske složeno je po tematskim cjelinama: Unutarnja problematika (šifra 0), Jugoslavenska ekstremna emigracija (šifra
1), Strane obavještajne službe (šifra 2), Organizacija rada Službe državne sigurnosti (šifra 3); Analitički materijali Službe državne sigurnosti (šifra 4), Informacije centara Službe državne sigurnosti, Dosjei osoba pod nadzorom, Zbirka fotografija Službe državne sigurnosti i Audiovizualni zapisi Službe državne sigurnosti.
Cjelokupno gradivo fonda sadrži 2225 arhivskih kutija, arhivistički je sređeno i popisano. Arhivski fond formiran je tijekom višegodišnjeg razdoblja službenim preuzimanjima od republičkih tijela (Ministarstva unutarnjih poslova, Protuobavještajne i Sigurnosno-obavještajne agencije Republike Hrvatske o čemu je SOA obavijestila javnost na svojoj web stranici https://soa.hr/soa-predala-arhivsko-gradivo-bivse-sluzbe-drzavne-sigurnosti-hrvatskom-drzavnom-arhivu/300) te na temelju otkupa i darovanja privatnih osoba.
Zamjenik ravnatelja HDA: ‘Nemamo procjenu koliko gradiva je uništeno ili odneseno’
Podatke i/ili procjene o gradivu Službe državne bezbjednosti Saveznog sekretarijata za unutrašnje poslove SFRJ kao i gradivu ostalih republičkih službi nemamo.
Korisnici se arhivu obraćaju pisanim upitima za informacije i dostavu određenog gradiva ili samostalno naručuju i koriste gradivo prema popisima koji se nalaze u Čitaonici HDA”, odgovara za portal Direktno Jozo Ivanović, zamjenik ravnatelja HDA.
“Nemamo procjenu količine gradiva nekadašnjih sigurnosnih službi koje nije pohranjeno u HDA, kao niti količine gradiva koje bi eventualno bilo uništeno ili odneseno negdje drugdje. Do 1997. godine ovo gradivo nije bilo u nadležnosti javne arhivske službe. Na temelju onoga što imamo u arhivu možemo pretpostaviti da to nije sve gradivo trajne vrijednosti koje je moglo ili trebalo nastajati u radu sigurnosnih službi”, priznaje nam Ivanović.
Građani se Hrvatskom državnom arhivu obraćaju pisanim upitima za informacije i dostavu određenog gradiva ili samostalno naručuju i koriste gradivo prema popisima koji se nalaze u Čitaonici HDA. Iako je proteklih godina interes medija bio velik za tu tematiku, broj korištenja arhive tajnih službi u čitaonici u 2025. godini iznosio je 328, dok je u 2026. – zaključno s 15. svibnja, taj broj i manji 131.
U tablicama s podacima o korištenju gradiva objedinjeni su podaci o korištenju gradiva u čitaonici arhiva i o zahtjevima koje su građani postavili pisanim putem.
Vidljivo je iz odgovora HDA kako je zabilježen relativno malen broj zahtjeva za uvidom u dosje tajne službe, a mnogi od tih zahtjeva nisu riješeni pozitivno kada su u pitanju privatna korištenja.
Dokumenti u dosjeima obavijeni su tajnom i dalje
Iz razgovora s pojedinim korisnicima doznajemo kako u HDA očito nije pohranjena sva dokumentacija bivše obavještajne službe bivše države, a neki od povjesničara otvoreno sumnjaju kako je prije predaje pročišćena i da su pojedini dokumenti i dosjei nestali ili se nalaze u Beogradu.
Scena.ba
