Rast prosječnih neto plaća u BiH usporio je s 13,6% u prvih devet mjeseci 2025. na 8,7% u istom razdoblju 2026. godine. U građevinarstvu je godišnja stopa rasta pala s 22,4% na 5,8%, a prosječna plaća, unatoč nominalnom povećanju, realno vrijedi manje nego godinu ranije. Slična kretanja bilježe trgovina i ugostiteljstvo.
Prosječna neto plaća u BiH u rujnu iznosila je 1.733 KM, odnosno 9,3% više nego godinu ranije. Realni rast, nakon prilagodbe za inflaciju, iznosio je 3,1%. U rujnu 2025. nominalni rast dosegnuo je 14,7%, a realni 10,1%, pokazuju podaci Agencije za statistiku BiH (BHAS).
Građevinarstvo: Plaća veća za 73 KM, kupovna moć manja
U rujnu 2025. prosječna neto plaća u građevinarstvu iznosila je 1.263 KM, uz godišnji rast od 22,4%. Godinu kasnije dosegnula je 1.336 KM, ali se godišnja stopa rasta spustila na 5,8%.
Nominalno povećanje od 73 KM nije bilo dovoljno da nadoknadi rast cijena. Prema službenim indeksima BHAS-a, prosječna realna neto plaća u građevinarstvu smanjena je 0,2% u odnosu na rujan prošle godine.
Sličan zaokret dogodio se u trgovini, gdje je godišnji nominalni rast prosječne neto plaće usporio s 19,6% na 5,9%. U djelatnostima smještaja te pripreme i usluživanja hrane stopa je pala s 25,6% na 4,8%.
Dio objašnjenja nalazi se u prošlogodišnjim povećanjima plaća. Centralna banka BiH u Biltenu 2/2026. navodi da su građevinarstvo, trgovina i ugostiteljstvo tijekom 2025. bilježili visoke stope rasta nakon povećanja minimalne plaće. Njihovo usporavanje u 2026. povezuje s visokom usporednom osnovicom i postupnom stabilizacijom tržišta rada.
Analiza Centralne banke odnosi se na kretanja do drugog tromjesečja. Rujanski podaci BHAS-a pokazuju da su godišnje stope rasta u tim djelatnostima ostale znatno niže nego godinu ranije.
Inflacija poništila povećanje plaća u dijelu djelatnosti
U rujnu 2026. godišnja inflacijaInflacija je povećanje opće razine cijena u određenom vre… u BiH iznosila je približno 6%. Prosječna neto plaća u trgovini nominalno je porasla 5,9%, ali je realno smanjena 0,1%. U ugostiteljstvu je realni pad iznosio 1,2%, a u rudarstvu 3,4%.
Prerađivačka industrija ostvarila je realni rast prosječne neto plaće od 0,7%. Istodobno je u javnoj upravi iznosio 6,2%, a u zdravstvu i socijalnoj skrbi 6,4%.
Rujanski podaci ipak ne opisuju jednako cijelo razdoblje od početka godine. U trgovini je prosječna realna plaća od siječnja do rujna porasla 1,6%, unatoč blagom godišnjem padu u posljednjem promatranom mjesecu. U ugostiteljstvu je tijekom prvih devet mjeseci realno smanjena 0,7%, a u rudarstvu 0,4%.
Ti pokazatelji odnose se na prosječne isplaćene plaće zaposlenih u pravnim osobama. Ne pokazuju koliko je pojedinačnih zaposlenika dobilo povišicu niti jesu li se njihove osnovne ugovorene plaće mijenjale.
Razlika između javne uprave i industrije porasla za 173 KM
U trećem tromjesečju 2026. prosječna neto plaća u javnoj upravi iznosila je 2.221 KM, uz godišnji nominalni rast od 12,6%. U prerađivačkoj industriji iznosila je 1.403 KM, što je 5,8% više nego godinu ranije.
Prema tromjesečnim podacima BHAS-a, razlika između prosječnih neto plaća u tim djelatnostima povećala se sa 645 KM u trećem tromjesečju 2025. na 818 KM godinu kasnije. Razmak se tako povećao za 173 KM.
Različita dinamika vidljiva je i u usporedbi s prethodnim tromjesečjem. Prosječna neto plaća u javnoj upravi porasla je 4,1%, dok je u prerađivačkoj industriji povećana 0,3%.
Za proizvodna poduzeća takve razlike predstavljaju podatak koji vrijedi uzeti u obzir pri planiranju primanja i procjeni konkurentnosti na tržištu rada. Međutim, statistika plaća ne dokazuje da zaposlenici zbog toga napuštaju industriju ili prelaze u javnu upravu.
Usporavanje se vidi i u prvih devet mjeseci
Usporedba duljeg razdoblja potvrđuje da usporavanje nije ograničeno na rujan. Prema BHAS-ovu priopćenju za rujan 2025., prosječne neto plaće u prvih devet mjeseci te godine nominalno su bile 13,6% više nego u istom razdoblju 2024. Ovogodišnja stopa od 8,7% niža je za 4,9 postotnih bodova.
Visoka usporedna osnovica nakon prošlogodišnjih povećanja plaća pomaže objasniti dio usporavanja. Ipak, iz samih podataka o prosječnim primanjima nije moguće odrediti koliki su doprinos imali promjene minimalne plaće, strukture zaposlenih ili drugi čimbenici.
Financa.ba ranije je analizirala razlike među prosječnim plaćama u FBiH. Najnoviji podaci za cijelu BiH otvaraju dodatno pitanje: koliko se različitim tempom mijenjaju primanja u javnoj upravi i djelatnostima koje zapošljavaju radnike u proizvodnji, trgovini i građevinarstvu?
U trećem tromjesečju javna uprava povećala je prednost pred prerađivačkom industrijom za 173 KM, dok je u građevinarstvu rujansko povećanje prosječne neto plaće od 73 KM bilo nedovoljno da očuva njezinu realnu vrijednost, piše Financa.
Scena.ba





