Prihodi ostvareni od neizravnih poreza i u 2025. godini nastavljaju svoj uzlazni trend, baš kao i prethodnih godina. U razdoblju od siječnja do kolovoza zabilježeno je povećanje od 383 milijuna konvertibilnih maraka (KM) u odnosu na isto razdoblje prošle godine. No, ekonomisti ističu da ovo povećanje nije rezultat gospodarskog rasta niti reformskih mjera vlada, već isključivo posljedica inflacije.
Unatoč ovom iznenadnom rastu prihoda, entitetski proračuni ostaju u deficitu, a prikupljeni se novac većinom troši na saniranje proračunskih rupa i otplatu dugova. Građani, i pored stotina milijuna dodatnih sredstava, ne vide konkretne koristi niti poboljšanja životnog standarda.
Tijekom prvih osam mjeseci 2025. godine, ukupni prihodi od neizravnih poreza iznosili su 7 milijardi i 886 milijuna KM, što je povećanje od 5,1 posto u odnosu na 2024. godinu. Prikupljena su sredstva podijeljena između institucija države, entiteta i Distrikta Brčko. Tako je Federacija Bosne i Hercegovine dobila 3,555 milijardi KM, Republika Srpska 1,989 milijardi KM, dok je Distriktu Brčko pripalo 199 milijuna KM. Za financiranje državnih institucija izdvojeno je 662 milijuna KM, prenosi Radiotelevizija Bosne i Hercegovine (BHRT).
Višak prihoda koji je ušao u entitetske blagajne, prema dostupnim podacima, uključuje oko 200 milijuna KM dodatnih sredstava za Federaciju, 110 milijuna KM za RS te 11 milijuna KM za Distrikt Brčko. Jedino su državne institucije zabilježile pad sredstava u usporedbi s prošlom godinom – 17 milijuna KM manje.
Građani, međutim, ukazuju na to da taj novac ne rezultira nikakvim poboljšanjima u svakodnevnom životu, dok ekonomski stručnjaci upozoravaju na lošu praksu netransparentnog trošenja javnih sredstava.
– Vlasti u BiH taj novac doživljavaju kao dar koji treba što prije potrošiti, bez da se razmišlja o budućim obvezama. Svaki domaćin najprije gleda kako da podmiri svoje dugove pa tek onda razmišlja o potrošnji – izjavio je ekonomski analitičar Zoran Pavlović.
S druge strane, blago olakšanje ipak postoji – višak prihoda entitetima pomaže da lakše servisiraju postojeće dugove i zaduženja.
– Ovo povećanje prihoda malo je rasteretilo proračunske obveze u pogledu otplate duga, ali kada se taj trend zaustavi, sve se opet prelama preko leđa građana. Vlasti tada glume da nešto rade, iako je suština vrlo tanka – istaknula je Jelena Trivić, predsjednica Narodne fronte.
Ako se sadašnji tempo nastavi, do kraja godine entitetski proračuni mogli bi dobiti dodatnih 200 milijuna KM. Ipak, kao što je to bio slučaj s prethodnih 400 milijuna, i ovaj iznos vjerojatno neće donijeti nikakve značajnije koristi za obične građane.
Scena.ba
