Njemački novinar i dugogodišnji poznavatelj Balkana Erich Rathfelder ocjenjuje da je došlo do ozbiljnog razilaženja između SAD-a i europskih saveznika u politici prema Bosni i Hercegovini, posebice nakon spora o nasljedniku Christiana Schmidta na dužnosti visokog predstavnika.
Rathfelder piše da “sada škripi i u bosanskoj politici između SAD-a i Europe”, nakon što kandidat kojeg je preferirala administracija Donalda Trumpa nije izabran za visokog predstavnika. Prema njegovu tekstu za TAZ, “Pariz, Berlin i London” odbili su američkog favorita za dužnost visokog predstavnika za BiH, dok su SAD bile razočarane što talijanski diplomat Antonio Zanardi Landi nije izabran. Rathfelder navodi da su Francuska, Njemačka i Velika Britanija podržale francuskog diplomata Renéa Troccaza, dok su SAD nakon toga upozorile da bi “europska neodlučnost” mogla natjerati Washington da “preispita svoju ulogu u trenutnoj međunarodnoj prisutnosti u Bosni”.
“Srpsko-ruska linija”
Najozbiljnija ocjena u Rathfelderovu komentaru odnosi se na mogući zaokret američke politike. On piše da, prema strahovanjima predstavnika civilnog društva u Sarajevu, SAD “očigledno sada prelaze na srpsko-rusku liniju konačne etnonacionalističke podjele zemlje”. Rathfelder potom navodi da Srbija “oduvijek želi” izdvojiti bh. entitet Republiku Srpsku (RS) iz Bosne i Hercegovine i pripojiti je Srbiji, dok, kako piše, “hrvatski nacionalistički ekstremisti” također žele područja zapadne Hercegovine razviti u treći entitet ili ih čak pripojiti Hrvatskoj.
Većina protiv podjele
Rathfelder u komentaru piše da se “većinsko stanovništvo” koje čine nenacionalisti, civilno društvo, manjine i Bošnjaci protivi takvu scenariju i drži se zajedničke države. “Do sada su SAD i Europa podržavale ovu poziciju i jamčile opstanak države Bosne i Hercegovine”, navodi Rathfelder.
Budućnost OHR-a
Prema njegovu komentaru, razgovori među članicama PIC-a o Schmidtovu nasljedniku se nastavljaju, ali kompromis nije postignut. Zbog toga, piše Rathfelder, Schmidt ostaje na dužnosti “dok se ne postigne konsenzus”. On dodaje da iza spora stoji i “temeljno neslaganje o budućnosti Ureda visokog predstavnika”. Rathfelder navodi da američka administracija tjednima signalizira kako bi idući visoki predstavnik trebao imati manje ovlasti.
Bonske ovlasti i Dodik
U tekstu se podsjeća da visoki predstavnik ima tzv. bonske ovlasti, odnosno iznimna ovlaštenja da nameće zakone ili smjenjuje političare u BiH. Rathfelder piše da je Schmidt ta ovlaštenja koristio protiv bivšeg predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika, kojeg opisuje kao “ekstremnog nacionalistu” koji podržava Trumpa.
Scena.ba
