Tko će biti novi visoki predstavnik, bit će poznato do kraja mjeseca. Dok europska povjerenica za proširenje Marta Kos poziva Europsku uniju da se ujedini oko kandidata, iz američkog State Departmenta upozoravaju da vrijeme istječe. Novi visoki predstavnik trebao bi pomoći domaćim vlastima da odblokiraju političke procese i vrate zemlju na europski put.
Marta Kos smatra da budući visoki predstavnik treba pomoći domaćim vlastima u reformama koje bi njegovu prisutnost učinile nepotrebnom. No da bi u tome uspio, nužno je jedinstvo Europske unije, poručila je europska povjerenica za proširenje. “Nadam se da će se Europska unija ujediniti iza kandidata za poziciju visokog predstavnika koji će potom raditi u najboljem interesu Bosne i Hercegovine, ali i u najboljem interesu europskog puta ove zemlje. Najnovije istraživanje pokazuje da 74% ljudi u Bosni želi ići europskim putem. Tako da bismo mi u Europskoj uniji, ali i u Bosni i Hercegovini, lideri, trebali slijediti ovu viziju ljudi Bosne i Hercegovine. Po mom mišljenju, visoki predstavnik bi trebao raditi na način – on ili ona – da ta pozicija vrlo brzo postane suvišna, kako bi Bosna i Hercegovina povratila potpuni suverenitet i mogla donositi odluke bez međunarodnog nadzora”, rekla je europska povjerenica za proširenje Marta Kos.
Sa smanjenim ovlastima slažu se i američki predstavnici, no čini se ne postupno, kako se to zagovara u većini zemalja Europske unije. To je bio jedan od razloga i zašto se članovi Upravnog odbora Vijeća za provedbu mira nisu uspjeli usuglasiti o kandidatima za nasljednika Christiana Schmidta. U međuvremenu, iz američkog State Departmenta ponovno su upozorili da je kraj lipnja krajnji rok, a na pitanje inzistiraju li i dalje na talijanskom diplomatu Antoniju Zanardiju Landiju, nije izravno odgovoreno.
O konkretnom imenu Christian Schmidt nije želio govoriti, no na pitanje o njegovom mandatu za N1 nedavno je izjavio kako stvari stoje, niti će biti mirno, još manje smireno, s obzirom na to da su iz SNSD-a ranije najavili kako legitimitet novog izabranog dužnosnika neće biti priznat bez potvrde u Vijeću sigurnosti.
Članica Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željka Cvijanović dodaje da se protivi mandatu koji će pretpostavljati neku vrstu monitoringa, a predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović je sličnog razmišljanja.
No, radi podsjećanja, Bosna i Hercegovina ove godine ne bi mogla održati izbore da nije bilo odluka visokog predstavnika, i to prije svega zbog blokada SNSD-a. Dva zakona i imenovanje pregovarača minimum je nužan za daljnji nastavak pregovora s Europskom unijom, no dogovora nema, kao ni volje da se povuku novci iz fonda Plana rasta kroz reforme. No, zato ima opravdanja da je za sve kriv OHR, odnosno kako kažu u SNSD-u, sve su to nepotrebna kreditna sredstva.
U izvješću Europske komisije o Bosni i Hercegovini, koje je predstavljeno ovoga tjedna, poručeno je da mora biti provedena buduća tranzicija ureda OHR-a, a politički lideri pozvani su da bez odgode provedu dugo očekivane reforme.
Ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Elmedin Konaković kaže da je do nas, ali i do Europske unije.
Novu šansu, barem kada je u pitanju europski put, bosanskohercegovački političari imat će do polovice srpnja kada se očekuje hitna sjednica Doma naroda. Kako je najavio predsjedatelj Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH Dragan Čović, sjednica će imati samo dvije točke dnevnog reda: Zakon o sudu i Zakon o Visokom sudbenom i tužiteljskom vijeću (VSTV).
Do tada bi Bosna i Hercegovina trebala dobiti i novog visokog predstavnika, ali i pokazati da domaći političari mogu nešto učiniti i bez pomoći međunarodne zajednice.
Scena.ba
