Kvalitetan san u podjednakoj mjeri podrazumijeva unutarnje i vanjske faktore, a kada neki od njih nisu adekvatni, dolazi do svima dobro znanog (i omraženog) osjeća buđenja s jednakim umorom s kojim smo i legli.
Buđenje s osjećajem umora nakon cjelonoćnog sna naizgled nema puno smisla. Kada legnemo dovoljno rano i odspavamo dobrih osam sati, očekujemo poletnost i ugodan osjećaj odmornosti pri ustajanju. Ali to se ne događa uvijek. Zašto?
Ovo pitanje znanstvenici si postavljaju već godinama. Brojna istraživanja danas nude dovoljno odgovora da bi svatko mogao, više ili manje precizno, detektirati uzrok zbog kojeg mu se događa ovaj fenomen.
Aktivnost mozga dok spavate
Jedan od odgovora leži u neurobiologiji i specifičnim aktivnostima koje se događaju u mozgu dok spavate.
Nekoliko sati prije buđenja ujutro provodite u REM fazi sna, sanjajući. Mozak je vrlo aktivan dok sanjamo i brzo troši velike količine molekule energije ATP, pri čemu ‘A’ u ATP označava adenozin.
Proizvodnja i oslobađanje adenozina u mozgu povezani su s metaboličkom aktivnošću dok spavate. Postoji izravna povezanost između povećane razine adenozina u mozgu i porasta pospanosti. Dakle budite se pospani zbog ostataka adenozina koji su vam se nakupili u mozgu dok ste sanjali.
Jedini poznati lijek za previše adenozina je – kava.
Jeste li sinoć otišli kasno u krevet?
Znanstvenici tvrde i da previše ljudi ide prekasno spavati i to previše noći zaredom. Razlog tome jest u nedostatku vremena, ali i zato što znamo da ćemo tako lakše zaspati.
Ljudi koji preferiraju ostajati budni kasno navečer (poznati pod nazivom večernji tipovi) obično se bude kasnije te najbolje mentalno i fizički funkcioniraju u kasnim poslijepodnevnim satima ili navečer.
Nažalost, osobe koje su večernji tipovi znatno su sklonije lošoj kvaliteti sna, disfunkciji tijekom dana i tjeskobi povezanoj sa spavanjem u usporedbi s jutarnjim tipovima. Još više zabrinjava to što je kasni odlazak na spavanje povezan sa smanjenjem volumena hipokampusa kod mladih zdravih osoba, odnosno s oslabljenim sposobnostima učenja i pamćenja.
Žene lošije spavaju pored partnera
Osim toga kada ste otišli spavati, ulogu igra i tko je spavao pored vas. Studije su pokazale da je za žene dijeljenje kreveta s muškarcem imalo negativan učinak na kvalitetu sna. Međutim seks prije spavanja ublažio je negativni subjektivni dojam kod žena, iako objektivni rezultati i dalje pokazuju manje vremena provedenog u REM fazi.
S druge strane, učinkovitost sna kod muškaraca nije bila smanjena prisutnošću partnerice u krevetu, bez obzira na to je li došlo do seksualnog kontakta. Za razliku od žena, muškarci su subjektivno ocijenili kvalitetu sna nižom kad su spavali sami.
Dakle rezultati istraživanja pokazuju da muškarci imaju koristi od spavanja pored žena, a žene ne profitiraju od spavanja s muškarcima, osim ako je prethodno došlo do seksualnog kontakta – no čak i tada pati kvaliteta njihovog sna.
Jeste li sinoć otišli u krevet gladni?
Uz to, ono što jedete prije spavanja također može poboljšati šanse za dobar san. Nedavna studija sugerira da konzumacija nečeg slatkog može pomoći u izazivanju pospanosti jer povišena razina šećera u krvi povećava aktivnost neurona koji potiču san.
Ovi neuroni nalaze se u dijelu mozga koji nema krvno-moždanu barijeru, pa kad osjete prisutnost šećera u krvi, čine vas pospanima. To bi moglo objasniti zašto se nakon obilnog obroka osjećamo kao da želimo odspavati.
‘Ovo je još jedan dokaz koji pokazuje koliko je mozgu potreban šećer da bi održavao normalnu funkciju’, piše dr. Gary Wenk za Psychology Today i zaključuje:
‘Dobar noćni san nije uvijek jednostavan za većinu ljudi. S godinama se normalni ritam sna sve više poremećuje, što dovodi do pospanosti tijekom dana. Znanstvenici su utvrdili da najbolje spavamo u pubertetu, a kvaliteta sna se smanjuje s dobi.’
Scena.ba
