Kineski proizvođači automobila posljednjih su godina od najveće nove prijetnje europskoj autoindustriji postali njezin ozbiljan tržišni suparnik, a sada je o njihovoj strategiji javno progovorio i čovjek koji vodi BMW.
Milan Nedeljković upozorava da se pojedini kineski automobili u Europi prodaju po cijenama koje mu je teško objasniti iz poslovne perspektive – no istodobno ne traži nove carine kojima bi se kineskim markama otežao ulazak na europsko tržište.
‘Neki kineski automobili ovdje se nude po cijenama koje nemaju nikakvog poslovnog smisla’, rekao je Nedeljković u intervjuu za Frankfurter Allgemeine Zeitung. Njegove izjave prenio je Reuters, a dolaze u trenutku kada se u Bruxellesu ponovno raspravlja kako odgovoriti na sve snažniji prodor kineskih proizvođača.
BMW-ov šef ne želi dodatne carine
Nedeljković pritom nije izravno optužio kineske proizvođače da prodaju automobile ispod cijene, odnosno da provode damping. Problem vidi u tome što su neke cijene, prema njegovoj procjeni, toliko niske da mogu narušiti uvjete tržišnog natjecanja.
‘To dovodi do protekcionističkih tendencija u Europi i pokušaja zaštite domaćih tržišta’, rekao je čelnik BMW-a. Njegova je poruka pritom zanimljiva jer BMW ne traži potpuno zatvaranje europskog tržišta za kineske automobile.
Naprotiv, Nedeljković je jasno poručio da BMW podržava slobodnu trgovinu i konkurenciju. Problem, prema njegovim riječima, nastaje kada se tržišno natjecanje odvija pod uvjetima koje smatra neravnopravnima.
Zato se protivi dodatnom podizanju carina. Umjesto toga zagovara političke pregovore između Europe i Kine, nakon kojih bi se mogli postići dobrovoljni sporazumi o cijenama i uvjetima pod kojima se automobili prodaju na europskom tržištu.
Kinezi imaju adut koji Europi stvara problem
Jedan od razloga zbog kojih BMW-ov šef upozorava na moguću eskalaciju krije se izvan samih automobila. Europa je i dalje snažno ovisna o kineskoj proizvodnji baterijskih ćelija za električna vozila, a Nedeljković upozorava da bi Kina u slučaju zaoštravanja odnosa mogla odgovoriti ograničavanjem opskrbe.
‘Dodatne carine predstavljale bi još snažniju intervenciju, zbog čega podržavam dobrovoljne sporazume temeljene na poštenim uvjetima’, rekao je. Dodao je i da bi kao protumjera moglo doći do ograničavanja opskrbe baterijskim ćelijama, o kojima Europa ovisi. ‘Nitko nije zainteresiran za eskalaciju’, poručio je.
EU je već uveo dodatne carine na kineske baterijske električne automobile, a stope ovise o proizvođaču i kreću se između 17 i 35,3 posto. Bruxelles sada razmatra i druge načine zaštite europske automobilske industrije od konkurencije iz Kine.
Istodobno, kineske marke u Europu dolaze s automobilima koji više nisu samo jeftinija alternativa. BYD, Geely i SAIC sve snažnije konkuriraju europskim proizvođačima, posebno u električnim automobilima, gdje kineske kompanije imaju veliko iskustvo u baterijskoj tehnologiji i proizvodnji.
BMW je istodobno i suparnik i dio kineskog tržišta
Situacija za BMW dodatno je zanimljiva zbog njegova vlastitog položaja. Njemački proizvođač globalno je snažno prisutan u Kini, a dio proizvodnje povezan je upravo s kineskim tvornicama. BMW ondje proizvodi i električni Mini za izvoz na druga tržišta, uključujući Europu.
S druge strane, BMW istodobno sve snažnije osjeća konkurenciju kineskih proizvođača upravo na kineskom tržištu. BMW Group, uključujući Mini, u Kini je 2021. godine prodao oko 847.900 vozila, dok je 2025. ta brojka pala na približno 626.000.
Zato Nedeljkovićeva poruka nije jednostavan napad na kinesku automobilsku industriju. BMW-ov šef zapravo upozorava na problem za koji smatra da bi mogao dugoročno promijeniti europsko tržište, ali istodobno priznaje da bi pretjerano zatvaranje vrata kineskim proizvođačima moglo prouzročiti nove probleme.
Njegov stav može se svesti na jednostavnu poruku: kineski automobili dobrodošli su u Europu, ali tržišno natjecanje mora počivati na uvjetima koje svi mogu smatrati poštenima. Upravo će se oko toga u Bruxellesu i među europskim proizvođačima voditi jedna od važnijih rasprava o budućnosti automobilske industrije.
Scena.ba
