Savez samostalnih sindikata BiH najavljuje da će predložiti da najniža plaća za radnike s osnovnom školom bude 1.500 KM, a za one s fakultetom 1.900 KM. Poslodavci u oba entiteta smatraju da bi povećanje trebalo pratiti inflaciju i gospodarski rast.
Najniža neto plaća u FBiH trenutno iznosi 1.027 KM za sve zaposlene, bez obzira na stručnu spremu. U RS-u minimalac ovisi o obrazovanju: za NK radnike iznosi 1.000 KM, za trogodišnju srednju školu 1.050 KM, za četverogodišnju 1.100 KM, za višu 1.350 KM, a za visoku stručnu spremu 1.450 KM. Predsjednik Saveza samostalnih sindikata BiH Samir Kurtović smatra da je to nedovoljno. “Ako bi minimalna plaća bila 1.500 maraka onda bi to bilo potpuno nešto drugačije. To je za osnovnu školu. Za srednju bi bila 1.700, za višu 1.800, za visoku 1.900 itd. i to je nešto što će Sindikat i predlagati da se riješi na takav način”, kaže Kurtović. Predsjednik Saveza sindikata RS-a Goran Stanković ide i dalje. “Pričamo kako da dođemo do ove plaće da maltene većina radnika prima ovu plaću od dvije tisuće maraka, a ne da pričamo o nekih ili 15 posto povećanja plaća”, rekao je Stanković za BHRT. Podsjetio je da je od iduće godine planiran rast plaća i mirovina od 7,5 do 8 posto, zbog čega plaća, kako kaže, mora rasti značajno više.
Poslodavci u oba entiteta ne protive se povećanju, ali smatraju da zahtjevi sindikata nisu u skladu s mogućnostima gospodarstva. Direktor Unije poslodavaca RS-a Saša Aćić kaže da novi minimalac treba računati prema predviđenoj inflaciji i rastu BDP-a. “I to je u suštini nekoliko procenata povećanje kao što to rade sve zemlje u Europi”, navodi Aćić. Minimalna plaća pokriva tek nešto više od trećine sindikalne potrošačke korpe za četveročlanu obitelj, a ni radnici s visokom stručnom spremom ne mogu pokriti ni polovinu tih troškova. Za osnovne potrebe jedne obitelji potrebne su barem tri minimalne plaće. Prosječna plaća u RS-u pokriva nešto više od pola korpe, koja je u tom entitetu nešto jeftinija, a u FBiH ni pola. Ekonomisti se slažu da je povećanje plaća neophodno, ali upozoravaju da teret ne može biti samo na poslodavcima. “Kada bi doprinosi za fondove, mirovinske i zdravstvene, kada bi bili 50 posto za sve, plaće bi značajno bile povećane”, kaže ekonomski analitičar Zoran Pavlović. Ekonomski analitičar Igor Gavran smatra da je potrebna fiskalna reforma koja bi omogućila veće plaće i manje opterećenje poslodavaca. “Ali sve to mora biti praćeno i antiinflatornim mjerama, mjerama koje će omogućiti niže cijene, niže troškove života i onda samim tim dolazimo do jednog balansa”, kaže Gavran. Iznos minimalne plaće za 2027. godinu još nije dogovoren. Problem radnika nije samo visina minimalca, nego i to što ni prosječna plaća ne prati stvarne troškove života.
Scena.ba
