Najpoznatiji bh. meteorolog Nedim Sladić upozorava da klimatske promjene ne uzrokuju izravno svaki ekstremni događaj, ali značajno povećavaju vjerojatnoću i učestalost razarajućih toplotnih valova.
Toplotni valovi koji su tijekom lipnja zahvatili zapadnu Europu doveli su do toga da je šesti mjesec ove godine bio najtopliji otkako postoje mjerenja u Francuskoj, Velikoj Britaniji i većem dijelu Iberijskog poluotoka.
Uloga oceana
Iako se pojedinačni vremenski ekstremi ne mogu izravno pripisati klimatskim promjenama, njihov intenzitet i učestalost jasno ukazuju na posljedice zagrijavanja planete, upozorio je za N1 meteorolog Nedim Sladić.
Sladić ističe da su tijekom posljednjeg toplotnog vala temperaturna odstupanja u pojedinim područjima zapadne Europe bila i do 20 stupnjeva viša od prosjeka za ovo doba godine.
“To najbolje pokazuje koliko temperature koje su se bilježile na području zapadne Europe nisu uobičajene”, rekao je Sladić.
Govoreći o uzrocima ovakvih pojava, Sladić pojašnjava da nijedan pojedinačni ekstremni događaj nije moguće izravno povezati s klimatskim promjenama.
“Ono što znamo jeste da porast globalne temperature zraka, uzrokovan energetskim disbalansom, većom koncentracijom stakleničkih plinova i vodene pare u atmosferi, dovodi do toga da atmosfera zadržava više toplinske energije nego što je oslobađa”, objasnio je.
Dodaje da oceani imaju ključnu ulogu u regulaciji globalne temperature jer apsorbiraju veliki dio viška toplote.
Izmijenjena klima
Sladić se osvrnuo i na očekivano jačanje fenomena El Niño, za koji se procjenjuje da bi mogao biti među najizraženijima otkako postoje mjerenja.
Međutim, naglašava da El Niño ima vrlo mali utjecaj na vremenske prilike u zapadnoj i južnoj Europi.
“Njegov najveći utjecaj očekuje se u Južnoj i Sjevernoj Americi te dijelovima Azije, gdje može doprinijeti izraženim toplotnim valovima, ali i velikim poplavama”, rekao je.
Sladić podsjeća da su temperature od 30, 35 pa i 40 stupnjeva Celzijevih u zapadnoj Europi zabilježene i ranijih godina, ali da je razlika u njihovoj učestalosti.
“Kada gotovo svake godine imate temperature iznad 35 stupnjeva koje traju više dana uzastopno, a što ranije nije bio slučaj, to su upravo obrasci koje očekujete u izmijenjenoj klimi”, naveo je.
Kako kaže, klimatske promjene ne znače samo češće toplotne valove nego i izraženije temperaturne ekstreme.
“Toplija atmosfera omogućava više prostora za izrazito jake temperaturne ekstreme, ali istovremeno može dovesti i do kratkotrajnih, vrlo hladnih prodora koji obaraju temperaturne rekorde”, pojasnio je.
Na kraju razgovora Sladić je naglasio da znanost jasno pokazuje koliki je utjecaj ljudske aktivnosti na današnje klimatske ekstreme.
“Generalno gledano, bez čovjekovog doprinosa zagađenju atmosfere ovakvi toplotni valovi ne bi bili mogući”, zaključio je Sladić.
Scena.ba
