Republika Srpska ispunila je sve entitetske obveze za pristupanje Bosne i Hercegovine Jedinstvenom području plaćanja u eurima (SEPA). Međutim, Federacija Bosne i Hercegovine još uvijek nije završila svoj dio posla.
Narodna skupština RS (NSRS) je 9. srpnja usvojila Zakon o platnim uslugama, što je bio jedan od ključnih uvjeta za SEPA-u. Ovaj zakon u RS-u donosi:
Otvoreno bankarstvo: Omogućuje se i nebankarskim organizacijama (poput tvrtki iz sektora financijskih usluga) obavljanje platnog prometa bez prikupljanja depozita.
Pravo na osnovni račun: Jamči se svakom građaninu pristup osnovnim bankarskim uslugama.
Lakšu promjenu računa: Jasno uređuje proceduru prelaska iz jedne financijske institucije u drugu.
Transparentne naknade: Obvezuje banke na detaljno informiranje klijenata o cijenama, čime se olakšava usporedba troškova. Uz ovaj zakon, RS je ranije usvojila i zakone o unutarnjem platnom prometu, elektroničkom novcu te mikrokreditnim organizacijama.
Zastoj u FBiH
S druge strane, Zastupnički dom PFBiH još nije usuglasio amandmane na set financijskih zakona neophodnih za pristupanje SEPA-i. Riječ je o sljedećim zakonskim rješenjima:
Zakon o platnim uslugama
Zakon o elektroničkom novcu
Zakon o računima za plaćanje
Zakon o bankama
Zakon o mikrokreditnim organizacijama
Zakon o zaštiti korisnika financijskih usluga.
Zastupnički dom FBiH je ranije usvojio ovaj set zakona, ali ih je Dom naroda naknadno usvojio s HDZ-ovim amandmanima. Zbog razlika u usvojenim tekstovima, Zastupnički dom sada mora usuglasiti ove zakone, na što se još uvijek čeka.
Kako je Klix.ba ranije pisao, HDZ je ove amandmane predložio tvrdeći da je to inicijativa Hrvatske pošte Mostar. U političkim krugovima sumnja se da je stvarni cilj amandmana omogućavanje novčanih transakcija preko pošte osobama pod stranim sankcijama.
To se prvenstveno odnosi na zamjenika predsjedatelja Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine Marinka Čavaru (HDZ). Čavara je od 2022. godine na američkoj crnoj listi, zbog čega su mu blokirani bankovni računi te ne može primati plaću preko banke.
Federalni zastupnik Admir Čavalić (NiP) upozorio je da je ulazak Bosne i Hercegovine u SEPA-u tijekom ove godine ozbiljno ugrožen. Pozvao je vodstvo Parlamenta FBiH da hitno zakaže sjednicu Zastupničkog doma radi usuglašavanja amandmana. “Ovo pitanje bilo je planirano još za svibanj. Više nema prostora za odgađanje. Vrijeme je da završimo posao”, poručio je Čavalić.
Utrka s vremenom i dodatne prepreke
Proces integracije usporavaju još dvije stvari:
Novi propisi Europske unije: Bosna i Hercegovina bi trebala podnijeti aplikaciju prije nego što EU počne revidirati i pooštravati pravila za SEPA-u.
Siva lista MONEYVAL-a: Bosna i Hercegovina ponovno je uvrštena na sivu listu MONEYVAL-a, tijela Vijeća Europe za borbu protiv pranja novca i financiranja terorizma, što dodatno narušava financijski ugled države.
Nakon što se usvoje svi zakoni, Središnja banka Bosne i Hercegovine će Europskom platnom vijeću (EPC) predati aplikaciju za članstvo. Iako EPC ima pravo odbiti aplikaciju ako procijeni da uvjeti nisu u potpunosti ispunjeni, takve su odluke rijetke.
Bosna i Hercegovina i Kosovo jedine su zemlje Zapadnog Balkana koje još uvijek nisu dio SEPA-e.
Što se dobiva pristupanjem SEPA-i
Ulaskom u SEPA-u drastično bi pojeftinile transakcije između Bosne i Hercegovine i 41 europske države. Procjena je da gospodarstvo i građani Bosne i Hercegovine godišnje gube 100 milijuna eura (195 milijuna KM) na visokim naknadama upravo zato što nismo dio ovog sustava.
Građani u zemljama izvan SEPA-e plaćaju i do šest puta veće bankarske naknade. Na primjer, slanje 100 eura (195 KM) iz inozemstva u Bosnu i Hercegovinu trenutačno u prosjeku košta 10 KM (pet posto od ukupnog iznosa). Ulaskom u SEPA-u, ova bi naknada iznosila 0 KM.
Scena.ba
