Ono što se može očekivati do sredine lipnja, kada se donosi konačna odluka, jest maksimalna snaga diplomatske ofenzive ili nekog lobiranja kako bismo ipak prolongirali stavljanje na sivu listu, kaže Vuković
Nekoliko dana dijeli nas od odluke koja bi, ako bude negativna za Bosnu i Hercegovinu, mogla donijeti strahovit udarac za gospodarstvo i vanjsku trgovinu, ali i sve prekogranične financijske transakcije, vodeći domaću ekonomiju s europskog kursa u ponor balkanskog sivila karakterističnog i po tomu što bi onda svi prijenosi novca prema EU, ali i ostatku svijeta bili podložni dodatnim provjerama, što onda stvara nepovjerenje kod partnera, kao i potencijalnih investitora. Niz je uvjeta koje od BiH traži Moneyval kao stalno nadzorno tijelo Vijeća Europe zaduženo za procjenu usklađenosti s glavnim međunarodnim standardima za borbu protiv pranja novca i financiranja terorizma.
Niz točaka
Nakon posljednjeg sastanka posvećenog uvjetima koji stoje pored BiH, zemlja je dobila akcijski plan s nekih 11-12 točaka koje mora ispuniti. Vjekoslav Vuković, potpredsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH, za Večernji list otkriva da onog trenutka kada se dobije akcijski plan, to u proceduralnom smislu znači da je visok stupanj vjerojatnosti da će zemlja završiti na sivoj listi.
– Te se točke trebaju ispraviti u iduće dvije do tri godine, što znači da nismo bili dovoljno aktivni kako bismo ispunili dovoljno uvjeta koji nas ne bi stavili na sivu listu – upozorio je Vuković otkrivši kako to dovodi do dodatnog problema za gospodarstvo jer, osim Schengena, EES-a i CBAM pristojbe, sada nam prijeti i siva lista, a onda to može biti uzrok usporavanja gospodarske aktivnosti.
Siva lista znači, naglasio je, dodatnu papirologiju, a kod provjere transakcija provjeravat će se podrijetlo novca.
Nije se uradilo što se očekivalo, poput registra vlasnika stranih kompanija. Republika Srpska je uradila prvi registrar, a u Federaciji se nije ni započelo s izradom. To su samo neki uvjeti uz niz zakonskih rješenja. Ono što se može očekivati do sredine lipnja, kada se donosi konačna odluka, jest maksimalna snaga diplomatske ofenzive ili nekog lobiranja kako bismo ipak prolongirali stavljanje na sivu listu. Hoće li to uspjeti, vidjet ćemo – objasnio je za Vecernji.ba Vuković, dodavši kako su uime Komore pokušali komunicirati s komorama partnerskih zemalja okružja s ciljem objašnjavanja da vanjskotrgovinska razmjena može doživjeti određene padove ako se ode na sivu listu. S obzirom na činjenicu da je BiH, primjerice, u godinu dana izvezla 15 milijardi KM roba, a uvezla 28 milijardi, a uzimajući u obzir da imamo 72 posto izvoza u EU, kao i carinske suspenzije na više od 70 tarifnih brojeva u cilju održavanja naše konkurentnosti, može se reći da će posljedice dolaska na sivu listu biti katastrofalne.
Radit će se o pojačanim kontrolama svih financijskih transakcija, prekidu korespondentnih odnosa, padu povjerenja investitora u BiH, a uslijedit će i manje izravnih stranih investicija, a onda kao posljedica dolaze niži kreditni rejting, više kamatne stope…
Scena.ba
