Stipe Tokić, Šef Kluba HDZ-a 1990 u Zastupničkom domu Parlamenta Federacije i Zamjenik predsjednika HDZ1990, za portal scena.ba progovorio je o aktualnim temama važnim za političku situaciju u FBiH, ali i o temama vezanim za rad HNS-a i utjecaju politike na razvoj prostora Središnje Bosne, odakle Tokić i dolazi.
Pročitaje u nastavku što je ovaj poznati stanovnik “kraljevskog grada” Jajca rekao za portal scena.ba:
Malo ćemo se osvrnuti na ne dolazak skoro 200 zastupnika na zasjedanje HNS-a. Činjenica je kako je poslana jedna snažna poruka o odnosu među hrvatskim političkim strankama, no voljeli bi Vaš komentar na ovaj jedan vid iskazivanja nezadovoljstva hrvatske opozicije?
Nakon što se godinama sputavalo drugačije mišljenje unutar hrvatskog političkog kruga, došlo je vrijeme da se institucionalno pokaže šta mislimo o radu HNS-a. Preko 8 stranaka bojkotiralo je odlazak na HNS. Od četiri stranke koje su revitalizirale HNS 2011., čak tri nisu došle na zasjedanje a to su HDZ 1990, HSS BiH i HKDU BiH. Uz Čovića su većinom ostali predstavnici onih stranaka zbog kojih je HNS i nastao, odnosno revitaliziran, a to su pojedinci koji su imali svoje prste ili bili jedni od voditelja projekata Alijanse i Platforme i drago nam je da nismo u takvom društvu. Naravno čast malobrojnim izuzecima. Iako predsjednik HNS-a umanjuje značaj ovih činjenica i podataka, on je itekako svjestan kojim pojedincima iz drugih stranaka je okružen. Da ne govorimo o snazi onih koji su bili prisutni, jedva nekoliko vijećnika je ukupni kapacitet.
HNS nema nikakav odgovor na najavljeno ukidanje Vijeća naroda u Republici Srpskoj, jedino tijelo kroz koje Hrvati i Bošnjaci mogu zaštititi svoja prava i politički opstati, SNSD je odlučio ugasiti. Nismo vidjeli nikakvu reakciju predsjednika HNS-a, čak ni apel nije uputio. Mi ne sporimo činjenicu da je HDZ BiH trenutno najjača Hrvatska politička stranka, da ima najveći prostor u radu HNS-a i da treba imati, ali da nisu jedini. Ponašaju se kao da su tu sami, a da su svi ostali razina HDU-a i sličnih statističkih pogrešaka. Način donošenja odluka se mora znati, a drugo, te odluke se moraju poštivati. Primjerice na izvanrednom zasjedanju HNS-a BiH 19. veljače 2022. godine, na kojem sam bio osobno nazočan, između ostalog donesen je famozni 7. Zaključak HNS-a koji glasi:
''HNS I SVE NJEGOVE ČLANICE ĆE S KRAJNJOM PAŽNJOM PRATITI NASTAVAK POLITIČKIH PREGOVORA O IZMJENAMA IZBORNOG ZAKONA I OGRANIČENIM USTAVNIM REFORMAMA KAO I RJEŠENJA UKUPNE POLITIČKE SITUACIJE U BIH. AKO SE I DALJE NASTAVI S PROCESOM DEKONSTITUIRANJA HRVATSKOG NARODA, HNS ĆE POKRENUTI SVE PRAVNE PROCEDURE I POLITIČKE KORAKE ZA NOVU INSTITUCIONALNU I TERITORIJALNU ORGANIZACIJU BIH NA NAČELIMA FEDERALIZMA FEDERALIZMA I KONSOCIJACIJSKE DEMOKRACIJE, KOJOM ĆE SE OSIGURATI POTPUNA USTAVNA JEDNAKOPRAVNOST SVA TRI KONSTITUTIVNA NARODA U BIH.''
Dakle to smo mi svi donijeli, to je izglasao HNS, mislim čak jednoglasno. Nakon tog 19. veljače 2022. godine, Komšić je izabran u Predsjedništvo, Domovi naroda se pune kao i prije, na razini Federacije, Hrvatski ministri su preglasani u Vladi Federacije po projektu Južne interkonekcije, zatim su preglasani hrvatski zastupnici u Zastupničkom domu, kao i delegati u Domu naroda, klub Hrvata preglasan. Šta je HNS uradio po tom pitanju? Ništa. Nije poštovana deklaracija HNS-a, nikakvi pravni, politički niti bilo koji drugi koraci nisu poduzeti, zaključci su bili predizborna svrha HDZ-a BiH, o njima se danas i ne priča, o izbornom zakonu se također ne priča. Ako je to svrha HNS-a, onda može bez nas. Bezbroj je sličnih primjera o radu i poštivanju odluka HNS-a, bezbroj je deklaracija i rezolucija koje se donose u svrhu predizborne kampanje, a ne u svrhu stvarne zaštite Hrvata.
Puno toga je napisano o promjeni minimalne neto plaće od strane Vlade FBiH i nezadovoljstva gospodarstvenika izuzetno velikom stopom poreza i doprinosa. Što nam možete odgovoriti na tu temu?
Apsolutno se slažemo u HDZ 1990 da je odluka o minimalnoj plaći donesena po nekoj netipičnoj proceduri, bez neke sadržajnije najave za samu Odluku i konsultiranja sa partnerima. Odluka je rezultirala reakcijom jednog dijela gospodarstvenika koji su potom zatražili da se smanje nameti kroz prvenstveno izmjenu Zakona o doprinosima. Stav HDZ 1990 je da su nameti veliki i da trebaju biti manji. Vlada FBiH uputila je u parlamentarnu proceduru izmjenu Zakona o doprinosima na način da se opterećenja koja idu na teret poslodavca u iznosu od 10,5% smanjuju na 5% i da te izmjene na snagu stupaju 01.07.2025. To znači da se ukupni zbrojni nameti sa 42% smanjuju na nekih 36% i to je prvi korak. Očekujemo nastavak ovih aktivnosti u pravcu da se gospodarstvu još više smanje nameti i siguran sam kako će se to dogoditi. Kao dio vlasti upoznati smo i sa kratkoročnim i sa dugoročnim planom Vlade FBiH.
Zamjenik ste predsjednika HDZ1990. Kako komentirate izborni rezultat svoje političke stranke na prethodnim lokalnim izborima?
Govoreći u cjelini, HDZ 1990 je napravio bolji rezultat nego 2020. godine, uz pad izlaznosti smo se zadržali na istom, a čak i u nekim sredinama i poboljšali rezultat. Nismo naivni, svjesni smo izbornih malverzacija u gotovo svim sredinama u kojima smo se natjecali i kad uračunamo i da je taj element postojao, možemo biti zadovoljni našim rezultatima širom BiH. HDZ 1990 je najjača hrvatska opcija u Republici Srpskoj, duplo brojnija od narednih hrvatskih stranaka.
Dojma smo da se unutar “devedesetke” razvija jedna drugačija generacija političara koja se jasno distancira od politike HDZ-a BiH. Vrlo često u javnosti se “devedesetka” smatrala nekim vidom “privjeska”. Ima li mjesta ta teza?
Kad je riječ o mom djelovanju unutar HDZ 1990, meni HDZ BiH nije ni tema. Oni imaju svoj način rada, mi imamo svoj, razvijamo svoju infrastrukturu, oni vjerojatno svoju i tako dalje. Zbog složenosti države, zbog elementa konstitutivnosti i ugrožavanja elementa konstitutivnosti, često se nađemo na istoj strani političke borbe, kao što su na primjer određena nacionalna pitanja, zajednički kandidati u nekim nacionalno važnim sredinama i slično. Stječe se dojam kako smo “privjesak” HDZ-a BiH, što je u praksi apsolutno netočno. U Širokom Brijegu, u Livnu, u Mostaru, Neumu, Usori, Tomislavgradu, Čitluku, Čapljini, Prozor-Rami, Odžaku i drugim mjestima išli smo sa svojim, ili smo podržali kandidate nekih drugih hrvatskih stranaka koji nisu HDZ BiH. Ako nas se “privjescima” tretira što u Središnjoj Bosni, Zeničko Dobojskoj, Tuzlanskoj županiji i slično podržimo iste kandidate kao i HDZ BiH i često budemo presudni za osvajanje tih pozicija, onda mislim da je to zlonamjerna teza, ali sam zagovornik da, obzirom da smo presudni u mnogim slučajevima, mi budemo ti koji bi davali kandidate u pojedinim sredinama kojeg bi trebale podržati i ostale hrvatske stranke. Primjerice, ako HDZ 1990 u Središnjoj Bosni, podržava zajedničke kandidate za načelnike općina koji su u velikoj većini kandidati HDZ BiH, onda smatram da u nekoliko tih općina HDZ 1990 kao realna snaga ima pravo zahtijevati podršku u par općina da kandidati za te pozicije budu kadrovi HDZ 1990, naravno takvu vrstu razgovora treba voditi na županijskim razinama. Zašto na narednim lokalnim izborima HDZ BiH ne bi podržao naše kandidate u Travniku, Vitezu, Jajcu, Busovači, Uskoplju ili slično? Zašto nacionalna odgovornost ne bi mogla biti pokazana u dva smjera?
Kao što sam rekao, kritika na rad HDZ-a BiH neće izostati s naše strane onda kad je zaslužena, vidjeli smo to i po pitanju HNS-a i drugim našim potezima.

S obzirom da dolazite iz Središnje Bosne, možete li nam približiti na koji način ste kontinuirano politički radili na razvijanju ovog dijela BiH ?
Središnja Bosna je vrlo često po bilo kojim razvojnim parametrima na samom dnu u Federaciji, najmanje investicija, najmanje državnih ulaganja, vrlo malo financiranih kapitalnih projekata u odnosu na neke druge kantone/županije.
Iako u odnosu na broj ljudi koji žive na ovom prostoru ne odskačemo od nekog prosjeka, pa čak ni svojim zemljopisnim položajem, ipak u negativnom smislu odskačemo kada je u pitanju državna briga.
Ono na čemu ja osobno radim i što je u ovom trenutku jedino moguće je to da što više vršimo pritisak na federalne ministre da svatko u svom resoru usmjerava što više novaca prema Središnjoj Bosni. Brza cesta Lašva – Jajce je top prioritet i na sve moguće načine ćemo je nastojati ubrzati. Obzirom da je HDZ 1990 imenovao federalnog ministra zdravstva, moja su očekivanja da će se zdravstvena infrastruktura poboljšati preko ministarstva zdravstva koliko je to moguće, a na tu temu sam već razgovarao sa dr. Rimcem i imam čvrsto obećanje da će se pažnja intenzivnije usmjeriti na Središnju Bosnu.
Stipe Tokić, Šef Kluba HDZ-a 1990 u Zastupničkom domu Parlamenta Federacije i Zamjenik predsjednika HDZ1990, za portal scena.ba.
Scena.ba





