Cijelom Mediteranu zajednička je pogođenost klimatskim promjenama, kazao je hrvatski premijer Andrej Plenković
Mediteran se zagrijava 20 posto brže od drugih područja u svijetu. Obalni gradovi najosjetljiviji su na klimatske promjene, a posebna pozornost usmjerava se na one koji su na UNESCO-ovu popisu svjetske baštine, poput Dubrovnika, Splita i Trogira, rekao je ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić, domaćin treće ministarske konferencije Unije za Mediteran o održivom urbanom razvoju.
Zagreb je domaćin treće ministarske konferencije Udruge za Mediteran o održivom urbanom razvoju. Riječ je o međuvladinoj instituciji koja obuhvaća 43 zemlje među kojima je 27 članica Europske unije, kao i 16 zemalja Sjeverne Afrike i Bliskog istoka. Bačić je naglasio da svi gradovi trebaju biti energetski učinkovitiji te je u izjavi za novinare najavio da će u Zagrebu biti usvojena deklaracija temeljena na usvajanju akcijskih planova o održivom urbanom razvoju te priuštivom stanovanju.
– Mediteran je kolijevka brojnih civilizacija, jedinstveni prostor razmjene i suradnje između Europe, Azije i Afrike. Ono što nam je zajedničko je pogođenost klimatskim promjenama, visokom koncentracijom stanovništva na obalnim područjima, otvorenost prema turizmu, izloženost zagađenju mora i neodrživom korištenju prirodnih resursa – rekao je hrvatski premijer Andrej Plenković u uvodnom obraćanju predstavnicima zemalja sudionica.
Povjerenica Europske komisije za koheziju i reforme Elisa Ferreira pozdravila je Uniju za Mediteran kao “jedinstvenu platformu za dijalog”, uvjerena da će rad ministarskih konferencija pridonijeti provedbi ciljeva UN-ova Programa održivog razvoja do 2030. – Gradovi su centri inovacija, inspiracija i djelovanja – rekla je Ferreira, dodavši da će upravo gradovi imati ključnu ulogu u borbi protiv klimatskih promjena.
Glavni tajnik Unije za Mediteran Nasser Kamel rekao je da gradovi uz Sredozemno more, uključujući hrvatske gradove na Jadranu, trebaju graditi zgrade koje troše manje energije, širiti parkove i smanjiti automobilski promet jer su klimatske promjene dovele do opasnih ekstremnih temperatura. Gradovi su glavni zagađivači okoliša. Pokrivaju dva posto svjetskog kopna, no proizvode 70 posto globalnih emisija stakleničkih plinova i koriste 78 posto svjetske energije. Kamel kaže da bi stambene zgrade u njima morale trošiti manje energije.
Upozorava da će gradovi južne Europe imati iste vremenske uvjete, ako ne i gore, kao gradovi u Egiptu, Tunisu ili Alžiru na sjeveru Afrike. Podsjeća da je u travnju u Sevilli bilo 39 Celzijevih stupnjeva, što je donedavno bilo nezamislivo, te dodaje da se tome mora prilagoditi i arhitektura i dizajn prostora. “Neke tehnike bi se mogle uvesti s juga i istoka Mediterana, pa čak i arhitektonski dizajn iz pustinjskog podneblja”, napominje dodajući da tradicionalnu zaštitu od sunca mediteranski gradovi sada trebaju još pojačati.
“U Hrvatskoj i susjednim zemljama oskudica vode nije akutna kao u zemljama južnog Mediterana, no u posljednje vrijeme je nestašica vode prisutna čak i u južnoj Europi”, rekao je Kamel. Mediteran, koji će idućih mjeseci preplaviti milijuni turista željni putovanja nakon pandemije koronavirusa, suočava se i s prekomjernim turizmom, nedostatkom stambenog prostora, visokim cijenama najma i prometnim zagušenjem.
“Turizam stvara radna mjesta i stimulira gospodarski rast, ali donosi prenapučenost i neodrživo iskorištavanje vode i energije”, napominje glavni tajnik Unije za Mediteran ukazujući na primjer Barcelone, čije gradske vlasti smanjuju broj automobila, potiču hodanje, korištenje bicikala, električnih motocikala i električnih automobila te povećavaju zelene površine, čemu se prilagođavaju i turisti.
Više zelenih tema pronađite na Rezolucija Zemlja!