“Budimo uz znanost”, ovogodišnji je slogan Svjetskog dana zdravlja. Vjerujte liječnicima, a ne teoretičarima zavjere. A liječnici su govorili, između ostalog, o vodećim uzrocima smrtnosti. I dalje su na prvom mjestu kardiovaskularne bolesti.
Masna jetra tiha je epidemija koja pogađa svaku četvrtu odraslu osobu i svako deseto dijete. No, u BiH su glavni uzrok smrti bolesti srca, zbog čega smo jedna od najugroženijih zemalja u Europi. Prema dostupnim podacima iz 2022. godine, od infarkta je umrlo skoro 16 tisuća ljudi. Nakon kardiovaskularnih, slijede maligne bolesti, respiratorne te dijabetes. Borimo se i sa zaraznim bolestima.
“Zarazne bolesti su i dalje stvarnost u BiH; 2024. godine bile su dvije velike epidemije, ospica i hripavca, koje su u potpunosti preventabilne bolesti, a mi smo imali čak i smrtne slučajeve zbog niskog obuhvata cijepljenja. Započeli smo s imunizacijom protiv HPV-a, s kojom kasnimo. Proveli smo pripreme i za uvođenje pneumokoknog cjepiva u redoviti kalendar; mi smo praktički zadnja zemlja u Europi koja nema to cjepivo”, ističe Siniša Skočibušić iz Zavoda za javno zdravstvo FBiH.
Upravo zbog toga, ovogodišnja poruka je “budimo uz znanost”. Crv sumnje koji probude razni teoretičari zavjere ne smije biti pouzdan izvor pacijentima.
“To ne znači da običan čovjek mora razumjeti složene medicinske studije, nego je poruka za sve da budu oprezni kada se nude čudesna i brza zdravstvena rješenja. Uvijek treba provjeravati izvor informacija, a važne odluke o zdravlju ne zasnivati na objavama koje zvuče uvjerljivo, već isključivo na preporukama stručnjaka”, pojašnjava Enis Hasanović, ministar zdravstva Kantona Sarajevo.
“Pored poruke koju šalje SZO ove godine, tema je i univerzalno zdravstveno osiguranje jer zdravstvena zaštita mora biti dostupna svima bez obzira na socijalni status, a to znači pristup prevenciji, dijagnostici i liječenju, rehabilitaciji i palijativnoj skrbi bez financijskih barijera”, ističe Zlatan Hamza, direktor ZZJZ KS.
Stručnjaci podsjećaju da je potreban poseban pristup mentalnom zdravlju. A u tome uvelike pomažu socijalni kontakti, kažu liječnici.
Sanko Pandur naglašava da je “silna individualizacija dovela do manjega broja rođenih, manje druženja i okretanja individualnim užicima, i što imamo? Imamo ljude koji sami sebe grizu, a onda kada im dosadi gristi sebe, prelaze na druge i tada nastaje socijalni konflikt”.
Dugoročno zdravlje, dodaje, počivat će na druženju, kretanju te zdravoj prehrani. Jer, zdravlje počiva i na tanjuru – ono što jedemo danas, sutra “jede” nas.
Scena.ba
