Hrvatski narodni sabor BiH osnovan je 2000. godine kao politička platforma koja je trebala predstavljati ideju svehrvatskog zajedništva u Bosni i Hercegovini. Više od dva desetljeća poslije, ta se ideja u praksi sve češće svodi na politički okvir u kojem HDZ BiH okuplja stranke slabijeg izbornog kapaciteta, stvarajući dojam pluralizma među Hrvatima, iako stvarna politička moć ostaje koncentrirana u rukama jedne stranke.
Ono što je zamišljeno kao nadstranački prostor okupljanja hrvatskih političkih predstavnika, s vremenom je pretvoreno u mehanizam političkog legitimiranja HDZ-a BiH. Hrvatski narodni sabor danas funkcionira kao svojevrsni paravan za privid širine i višestranačja, dok izborni rezultati pokazuju da većina stranaka okupljenih oko HDZ-a nema stvarnu težinu u političkom životu.
Pred proteklo zasjedanje HNS-a u veljači 2025. godine zbog nezadovoljstva načinom rada i funkcioniranja Hrvatskog narodnog sabora više od 170 legitimno izabranih sabornika HDZ 1990, HNP, HDS i HSS nije sudjelovalo u radu XII. zasjedanja toga političkoga tijela. Pobunjenoj Četvorci u ovaj izborni ciklus pridružio se i HRS (Hrvatska republikanska stranka) koja već od ranije ne sudjeluje na sastancima HNS-a i prvi su pokrenuli nezadovoljstvo ovakvim vođenjem.
Nedavno je i Sandro Jurković, čelnik novog pokreta HUM demantirao glasine da će podržati Darijanu Filipović kao predsjedničku kandidatkinju, a njegov zemljak Pero Previšić iz Čapljinske neovisne stranke koja participira u HNS-u i koji je ujedno otvoreni kritičar politike Dragana Čovića, dao je punu podršku Zdenku Lučiću, kandidatu Petorke.
Na protekle opće izbore 2022. godine HDZ BiH izašao je sa širom koalicijom koja, ako se izuzme HSS Marija Karamatića, zapravo čini središnji dio Hrvatskog narodnog sabora pod kontrolom HDZ-a BiH. Koaliciju su činili HDZ BiH, HSS, HSP BiH, HKDU, HSP AS, HDU, HSP HB i HRAST.
Riječ je uglavnom o nekada snažnom i prepoznatljivom HSP-u, odnosno o strankama koje su kroz godine izgubile političku snagu, te o političkim satelitima bez većeg samostalnog značaja.
Rezultati izbora 2022. godine jasno pokazuju kako taj model funkcionira. HDZ-ova koalicija u tom je sastavu osvojila četiri mandata u Parlamentarnoj skupštini BiH. Sva četiri mandata pripala su kandidatima HDZ-a BiH.
Sličan obrazac vidio se i na razini Federacije BiH. Za Zastupnički dom Parlamenta Federacije BiH koalicija je osvojila 15 mandata. Gotovo sve zastupničke pozicije zauzeli su HDZ-ovci, osim jedne koja je pripala HSS-ovu Mariju Karamatiću, koji na ove izbore izlazi s oporbenom Petorkom.
Time se dodatno ogolila unutarnja struktura odnosa unutar Hrvatskog narodnog sabora. Stranke okupljene oko HDZ-a BiH formalno sudjeluju u zajedničkim nastupima, no kada se mandati podijele, politički kapital gotovo u cijelosti završava u rukama HDZ-a. Saveznici uglavnom ne služe kao ravnopravni politički partneri, ako se izuzme neka zahvala sitnom trgovinom pozicija na lokalnoj razini.
Zanimljivo je bilo pratiti i utrke za županijske skupštine, gdje se najbolje vidi stvarna snaga pojedinih stranaka iz kruga HNS-a.
U Hercegbosanskoj županiji HDZ BiH nastupio je samostalno. U gustoj utrci triju najmoćnijih stranaka završio je drugi, iza Pomaka, a ispred HDZ-a 1990. HSP je u toj županiji osvojio tek 36 glasova. Taj rezultat posebno ilustrira koliki je jaz između formalnog sudjelovanja u hrvatskom političkom bloku i stvarnog biračkog utjecaja na terenu.
U Županiji Zapadnohercegovačkoj koalicija HDZ BiH, HDU, HSS i HKDU uvjerljivo je pobijedila i osvojila 14 mandata. Ipak, i u tom slučaju ogromna većina mandata otišla je HDZ-ovim kandidatima, što potvrđuje već viđeni obrazac u kojem koalicijski partneri pridonose zajedničkoj listi, ali bez stvarne raspodjele političke moći.
U Hercegovačko-neretvanskoj županiji HDZ BiH okupio je najbrojniju koalicijsku lepezu. Na zajedničkoj listi bili su HDZ BiH, HSP BiH, HDU, HSP AS, HRAST i HSP HB. Takav nastup donio im je 11 mandata, ali su svi pripali kandidatima HDZ-a BiH. Ni jedna od stranaka iz koalicijskog kruga nije uspjela doći do mandata, iako je njihovo ime stajalo uz HDZ na listi.
U Posavskoj županiji HDZ BiH ponovno je nastupio samostalno i osvojio uvjerljivo najveći broj glasova, što mu je donijelo 12 mandata. U toj županiji HDZ-u nisu bili potrebni njegovi manji politički saveznici. HSP BiH i HSP BiH i HB nisu uspjeli ući u županijsku skupštinu.
Kada se promatraju svi ovi rezultati zajedno, jasno je da Hrvatski narodni sabor u izbornom smislu ne funkcionira kao stvarni savez ravnopravnih hrvatskih stranaka, nego kao politička infrastruktura koja HDZ-u BiH omogućuje da vlastitu dominaciju predstavi kao opći hrvatski konsenzus.
Prema dostavljenim godišnjim financijskim izvješćima za 2025. godinu, HDZ BiH imao je ukupne prihode od 2.972.195 KM. Istodobno, stranke koje se u HNS-u pojavljuju kao dio šireg hrvatskog političkog okupljanja bilježe neusporedivo manje iznose, često bez članarina, bez donacija fizičkih i pravnih osoba te bez ozbiljnijih vlastitih prihoda.
Takva financijska struktura otvara pitanje stvarne političke autonomije stranaka koje se formalno predstavljaju kao partneri HDZ-a BiH. Ako se izuzme HDZ BiH, većina tih stranaka u 2025. godini nije pokazala znakove razvijene stranačke infrastrukture kroz članarine, donacije ili samostalne izvore prihoda. Njihov opstanak, prema izvješćima, u velikoj mjeri ovisi o proračunskim dotacijama s razina vlasti u kojima su ostvarile pravo na financiranje.
HDZ BiH: gotovo tri milijuna KM prihoda
Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine u izvještajnom je razdoblju ostvarila ukupne prihode od 2.972.195 KM. Najveći dio odnosi se na prihode iz proračuna, koji iznose 2.585.508,90 KM.
Uz to, HDZ BiH prijavio je 198.143,36 KM od članarina, pri čemu je navedeno 1.097 članova koji su platili članarinu. Od priloga fizičkih osoba i članova stranke prijavljeno je 156.433,90 KM, dok su prilozi pravnih osoba iznosili 2.250 KM.
Stranka je prijavila i 108,79 KM prihoda od imovine u vlasništvu političke stranke, 756 KM nenovčanih donacija i računa koje politička stranka nije imala obvezu platiti te 25.994,05 KM ostalih prihoda.
Iz proračunskih izvora HDZ BiH financiran je s više razina vlasti. Središnjica stranke prijavila je 915.803,24 KM prihoda s razine Bosne i Hercegovine te 37.357,12 KM iz Federacije BiH. Županijski odbor HNŽ Mostar prijavio je 135.821,37 KM, Županijski odbor ŽZH Široki Brijeg 126.000 KM, Županijski odbor Posavske županije 72.857,16 KM, Županijski odbor SBŽ Busovača 228.176,64 KM, a Županijski odbor ZE-DO Žepče 37.238,06 KM.
Značajni iznosi stižu i s lokalnih razina vlasti. Gradski odbor Mostar prijavio je 207.701,69 KM prihoda iz proračuna Grada Mostara. Gradski odbor Široki Brijeg prijavio je 43.000 KM, Gradski odbor Tuzla 43.164,19 KM, Općinski odbor Grude 40.000 KM, Općinski odbor Vitez 63.480 KM, Općinski odbor Orašje 46.815,96 KM, Općinski odbor Travnik 77.862,71 KM, Općinski odbor Uskoplje 28.800 KM, a Općinski odbor Jajce 28.035 KM.
Brojke pokazuju kako je HDZ BiH u financijskom smislu neusporedivo snažniji od svih stranaka koje se uz njega pojavljuju u okviru HNS-a. Osim proračunskih sredstava, HDZ ima i članarinu, donacije fizičkih osoba, donacije pravnih osoba, razgranatu organizacijsku strukturu i prihode raspoređene kroz lokalne, županijske, federalne i državne razine.
HSP BiH: 37.315 KM, sve iz proračuna
Hrvatska stranka prava BiH u 2025. godini prijavila je ukupne prihode od 37.315,60 KM. Cjelokupan iznos dolazi iz proračuna.
Stranka nije prijavila prihode od članarina, priloga fizičkih osoba, priloga pravnih osoba, imovine, nenovčanih donacija, izdavačke djelatnosti, prodaje propagandnog materijala, organiziranja stranačkih manifestacija ili ostalih prihoda.
U izvješću je navedeno da je HSP BiH dobio 9.000 KM iz proračuna Federacije BiH. S lokalnih razina vlasti prijavljeni su prihodi od Općine Stolac u iznosu od 1.711,24 KM, Općine Posušje 2.000 KM, Općine Odžak 1.588,86 KM, Općine Orašje 6.384 KM, Općine Grude 1.000 KM, Općine Novi Travnik 3.600 KM, Općine Čitluk 7.357,68 KM, Općine Kreševo 3.399,96 KM i Općine Usora 1.273,86 KM.
Ovakva struktura prihoda pokazuje stranku koja se financijski gotovo u cijelosti oslanja na javni novac. Bez proračunskih uplata, HSP BiH prema prijavljenim podacima ne bi imao evidentiranih prihoda u 2025. godini.
HSP BiH i Herceg-Bosne: proračun kao glavni izvor
Hrvatska stranka prava BiH i Herceg-Bosne u 2025. godini prijavila je ukupne prihode od 23.646,29 KM. Od toga se 23.636,29 KM odnosi na prihode iz proračuna, dok je 10 KM prijavljeno kao ostali prihod.
Stranka nije prijavila prihode od članarina, priloga fizičkih osoba, priloga pravnih osoba, imovine, nenovčanih donacija, izdavačke djelatnosti, prodaje propagandnog materijala ili organiziranja stranačkih manifestacija.
Prema obrascu o prihodima iz proračuna, Predsjedništvo stranke dobilo je 2.406,86 KM od Općine Odžak, 1.000 KM od Općine Domaljevac-Šamac, 2.029 KM od Općine Kiseljak, 1.466,75 KM od Grada Ljubuškog te 16.733,68 KM iz Federacije BiH.
I kod ove stranke vidljiv je isti obrazac. Organizacijski i politički kontinuitet financira se uglavnom iz javnih sredstava, dok članstvo, donacije i drugi samostalni prihodi u izvješću praktično ne postoje.
HKDU BiH: 3.711 KM, sve iz Općine Stolac
Hrvatska kršćanska demokratska unija Bosne i Hercegovine, HKDU BiH, u 2025. godini prijavila je ukupne prihode od 3.711,24 KM. Cjelokupan iznos dolazi iz proračuna.
Prema obrascu o prihodima iz proračuna, riječ je o uplati Općine Stolac u iznosu od 3.711,24 KM.
HKDU BiH nije prijavio prihode od članarina, priloga fizičkih osoba, priloga pravnih osoba, imovine, nenovčanih donacija, izdavačke djelatnosti, prodaje propagandnog materijala, organiziranja stranačkih manifestacija ili ostalih prihoda.
Posebno je zanimljivo da su u obrascu o članarinama navedeni brojni organizacijski dijelovi stranke, među njima Novi Travnik, Jajce, Kiseljak, Čitluk, Livno, Ljubuški, Vitez, Široki Brijeg, Kupres, Bugojno, Tomislavgrad, Stolac, Čapljina, Busovača, Glavni odbor Mostar i Posušje, ali je za sve njih iskazan iznos članarine od 0 KM i broj članova koji su platili članarinu 0.
To pokazuje raskorak između formalno prikazane organizacijske mreže i stvarne financijske aktivnosti stranke.
HDU BiH: ukupno 1.000 KM
Hrvatska demokratska unija BiH u 2025. godini prijavila je ukupne prihode od 1.000,04 KM.
Od toga se 1.000 KM odnosi na prihod iz proračuna Općine Posušje, dok je 0,04 KM prijavljeno kao prihod od imovine, odnosno novac na transakcijskom računu.
Stranka nije prijavila prihode od članarina, priloga fizičkih osoba, priloga pravnih osoba, nenovčanih donacija, izdavačke djelatnosti, prodaje propagandnog materijala, organiziranja stranačkih manifestacija ili ostalih prihoda.
I u ovom slučaju obrazac o članarinama pokazuje 0 KM članarine i 0 članova koji su platili članarinu, iako su navedeni organizacijski dijelovi u Prozoru-Rami, Konjicu, Posušju, Širokom Brijegu, Ljubuškom, Grudama, Stocu, Mostaru, Čitluku i Čapljini, kao i županijski odbori za ŽZH i HNŽ te središnjica HDU BiH.
Hrvatski savez HKDU-HRAST: 5.678 KM iz Čitluka
Hrvatski savez HKDU-HRAST u 2025. godini prijavio je ukupne prihode od 5.678,98 KM.
Od toga se 5.678,95 KM odnosi na prihod iz proračuna Općine Čitluk, dok je 0,03 KM prijavljeno kao prihod od imovine, odnosno kamata po tekućem računu.
Stranka nije prijavila članarine, priloge fizičkih osoba, priloge pravnih osoba, nenovčane donacije, prihode od izdavačke djelatnosti, prodaje propagandnog materijala, organiziranja stranačkih manifestacija ili ostale prihode.
Kao i kod drugih manjih stranaka iz HNS-ova kruga, financijsko izvješće pokazuje da bez proračunske potpore praktično ne postoji vidljiv stranački prihod.
Scena.ba
