Gotovo milijun dana bolovanja i 28,7 milijuna maraka troškova za samo jednu godinu. U Tuzlanskoj županiji raste broj izostanaka s posla, a s njima i financijski pritisak na zdravstveni sustav i gospodarstvo.
Dok poslodavci upozoravaju na moguće zlouporabe, nadležni pojačavaju kontrole, javlja FTV. Jesu li problem bolovanja, njihovo trajanje ili sustav koji ih ne uspijeva kontrolirati? Gotovo milijun dana bolovanja u jednoj godini. Iza ove brojke stoje zdravstveni problemi radnika, ali i ozbiljni troškovi za sustav zdravstvenog osiguranja i gospodarstvo. Samo prošle godine za refundaciju naknada plaća u Tuzlanskoj županiji izdvojeno je 28,7 milijuna maraka. Taj trend nastavljen je i u ovoj godini. Direktor Zavoda zdravstvenog osiguranja Tuzlanske županije Denis Husić navodi da su pojačane kontrole i izmjene podzakonskih akata ipak dovele do smanjenja izdvajanja u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Međutim, u usporedbi s istim razdobljem 2025. godine, Zavod zdravstvenog osiguranja pojačanim kontrolama i izmjenama određenih podzakonskih akata uspio je smanjiti financijska sredstva namijenjena za ovu svrhu za gotovo pet milijuna maraka – kazao je Husić.
No, manja izdvajanja ne znače i manje problema za gospodarstvo. Izostanci radnika otežavaju organizaciju proizvodnje, a poslodavci upozoravaju da se, uz postojeća financijska opterećenja, suočavaju i sa sve učestalijim bolovanjima. Gospodarstvenik Kasim Selimović tvrdi da je u njegovoj tvrtki broj bolovanja ove godine povećan u odnosu na prošlu. – U svojoj tvrtki mogu reći da imamo najmanje 20 posto više bolovanja nego u prethodnoj godini. To zaista stvara ozbiljan problem – kazao je Selimović. Selimović posebno problematizira način na koji se pojedina bolovanja zaključuju i ponovno otvaraju. Tvrdi da postoje slučajevi u kojima se radnici nakon duljeg izostanka nakratko vraćaju na posao, a potom ponovno odlaze na bolovanje, ovaj put s drugom dijagnozom.
– Radnika drže na bolovanju 42 dana, da bi ga 43. dan proglasili sposobnim za rad. On se vrati u tvrtku na dan, dva ili tri, a potom ponovno otvara bolovanje, ali s drugom šifrom. To, prema mojem mišljenju, jasno govori o zlouporabama u institucijama koje odobravaju bolovanja – tvrdi Selimović. Tvrdnje o zlouporabama zahtijevaju provjeru, a samo ponovno otvaranje bolovanja nije dokaz nepravilnosti. U Zavodu zdravstvenog osiguranja navode da su pojačali nadzor i izmijenili propise. Tijekom ove godine drugostupanjsko liječničko povjerenstvo razmatralo je i slučajeve upućene na temelju prigovora kontrolora Zavoda i poslodavaca.
Šefica Odsjeka za praćenje privremene spriječenosti za rad Zavoda zdravstvenog osiguranja Tuzlanske županije Nedeljka Antić-Pušnjić iznijela je podatke o broju takvih prigovora i odlukama povjerenstva. – U 2026. godini, po prigovorima kontrolora Zavoda, na drugostupanjsko liječničko povjerenstvo upućeno je oko 55 osiguranih osoba, dok je po prigovorima poslodavaca upućeno oko 86 slučajeva. Drugostupanjsko liječničko povjerenstvo ocijenilo je radno sposobnim oko 57 posto upućenih osiguranika – kazala je Antić-Pušnjić.
Najčešće dijagnoze i dugotrajni postupci– Najčešći razlozi bolovanja su koštano-mišićna i respiratorna oboljenja, a vodeća dijagnoza je bol u leđima. Dugotrajni administrativni postupci dodatno produljuju izostanke. Za devet mjeseci Zavod je obradio 9.200 zahtjeva za refundaciju naknada za 17.700 osiguranika. Između prava radnika na liječenje, zahtjeva poslodavaca i kontrole troškova ostaje pitanje učinkovitosti sustava i odgovornosti nadležnih institucija.
Scena.ba





